Izvor: eKapija | Petak, 08.11.2019.| 12:03
Izdvojite članak Odštampajte vijest

Kraft pivara Gelender planira deset puta veći kapacitet u 2020. - U potrazi za investitorom za automatizovanu proizvodnju

Kraft pivara Gelender iz Sarajeva jedna je od desetak takvih pivara registrovanih u BiH, a njen direktor i osnivač Goran Hadžić ističe za eKapiju da u narednoj godini planiraju novi pogon i deset puta veću proizvodnju.

Trenutni kapacitet pivare je 400 hl godišnje, a u toku su pregovori sa nekoliko investitora uz čiju pomoć bi se povećala proizvodnja.

- Nadam se da ćemo 2020. krenuti u realizaciju projekta izgradnje automatizovane pivare sa deset puta većim kapacitetom, naravno uz pomoć investitora. Ukoliko se to ne desi, idemo sami svojim tempom stabilnog, održivog rasta - navodi Hadžić.

Gelender je kao ideja nastala još 2014. kada se Hadžić počinje baviti kućnim pivarstvom.

- U to vrijeme radio sam za jednu regionalnu "mejnstrim" pivaru kao menadžer prodaje za BiH, upoznao malo više o pivu, i tako je počelo interesovanje za kućno pivarstvo. Kada sam napravio prvo pivo odmah sam znao da ću jednog dana otvoriti mikro pivaru - priča nam o počecima.

Pokretanje pivare je započeto 2016. da bi Gelender zvanično krenuo sa radom početkom naredne godine.

- Kada je krenula ideja o pokretanju pivare, posjetio sam sajam u Nirnbergu, jedan od većih u svijetu koji predstavlja proizvođače opreme, sirovina i svega u vezi sa pivarstvom. Kada sam vidio o kojim se iznosima radi, odlučio sam da sve sam dizajniram i sa lokalnim majstorima napravim - kaže Hadžić.

Goran Hadžić
Dodaje i da je teško procjeniti stvarni iznos koji je do sada investiran, ali da su ulaganja sigurno veća od 100.000 KM.

- Većinu sirovina imamo dostupno u BiH. Nažalost, radi se o uvozu. Mislim da BiH nikada nije imala proizvodnju slada, niti hmelja. Za neke rijetke, nesvakidašnje sorte hmelja i kvasaca snadbijevamo se iz Slovenije, Hrvatske, Srbije - navodi Hadžić.

Magija zanatskog piva

Kako ističe, u ovoj pivari primjenjuje se prava manufaktura.

- Sve se radi ručnoi i gotovo nijedan proces nije automatizovan, što uveliko otežava rad, odnosno samu kalkulaciju i cijenu proizvoda - kaže Hadžić i objašnjava da se pivo proizvodi po standardnoj recepturi, odnosno procesima.

Počinje se sa mljevenjem slada i ukomljavanjem, tokom kojih se škrob iz sladenih žitarica, pretežno ječmenog slada, i uz pomoć enzima koji se aktiviraju na definisanim temperaturama pretvara u fermentabilne šećere koje kasnije kvasac pretvara u alkohol i ugljen dioksid CO2. Zatim slijedi cijeđenje komine, dodatno ispiranje, te kuvanje i dodavanje hmeljeva kojima se reguliše gorčina i daju arome.

- Nakon toga, pivo se hladi, prebacuje u fermentore i dodaje kvasac. Tu kreće magija, odnosno množenje stanica kvasca koje pretvaraju šećere u alkohol i CO2. Nakon primarne fermentacije, pivo se odvaja sa kvasca i odlazi na odležavanje. U velikom broju naših piva ponovo se dodaje hmelj u gotovo pivo kako bi otpustio dodatne arome. Zatim se pivo bistri na niskim temperaturama gdje ostaci kvasca i hmelja padaju na dno fermentora, a ostatak ostaje bistriji. Poslije se pune boce i bačve, te nakon još jednog procesa odležavanja pivo je spremno za konzumiranje.

Nove etikete čekaju novi pogon

Trenutno se u Gelenderu proizvodi šest etiketa piva podijeljenih u četiri stila, dva American Pale Ale i India Pale Ale i po jedan Robust Porter i Belgian Witbier.

- U pripremi je još dosta toga, ali mislim da ćemo sačekati novi pogon, jer na ovako malim, ograničenim kapacitetima teško je imati potrebne zalihe, upravljati proizvodnjom i imati uvijek sve na stanju - pojašnjava Hadžić.

Piva iz Gelender radionice trenutno su zastupljena samo na domaćem tržištu, najviše se prodaju u ugostiteljskim objektima, direktno ili preko distributera, u trgovačkim lancima u velikim formatima i putem onlajn prodaje i kućne dostave.

- Najviše prodaje ralizujemo u Sarajevu, ali smo prisutni i u Mostaru, Tuzli, Banjaluci, Bijeljini, Bihaću. Još uvijek ne radimo izvoz zbog malih kapaciteta, ali imamo spremne kontakte u Srbiji, Hrvatskoj, Sloveniji, Italiji, Austriji, Velikoj Britaniji i Njemačkoj. Sa povećanjem kapaciteta bićemo dostupni u regiji, ali i šire u Evropi - kaže Hadžić.

Dobra saradnja kraft pivara

Prema njegovom mišljenju, razvoj kraft pivarstva u BiH ide veoma sporo.

- Generalno je malo tržište, veliki je odliv ljudi, posebo visokoobrazovanih koji su naša ciljna skupina, i imamo cjenovno vrlo osjetljivo tržište sa gotovo najnižim cijenama piva u Evropi. Ali imamo stabilan rast i interesovanje raste svakim danom. Mislim da će u narednih par godina doći do ogromne ekspanzije kakva je trenutno u svim zemljama regije - navodi Hadžić i dodaje da prema njegovom mišljenju konkurencija ne postoji.

- Nas desetak registrovanih kraft pivara jako dobro međusobno sarađuje. Kada saberete naše kapacitete to je ispod 0,01% volumenskog tržišta piva u BiH. Konkurencija su nam trenutno samo industrijske pivare i to najveći svjetski igrači - zaključuje Hadžić.

Senka Trivić

Unos komentara je omogućen samo ulogovanim korisnicima.