Izvor: Tanjug | Srijeda, 30.10.2019.| 08:23
Izdvojite članak Odštampajte vijest

Koliko štedi srednja i istočna Evropa?

(Foto: Helder Almeida/shutterstock.com)
U zemljama srednje i istočne Evrope najviše štede Austrijanci i to u prosjeku 259 EUR mjesečno, slijede Slovenci sa 111 EUR i Česi koji u slamaricu ostave 105 EUR.

Hrvati su peti na toj ljestvici sa 63 EUR, odmah iza Mađara koji svakog mjeseca izdvoje 65 EUR. Rumuni mjesečno štede 57 EUR, a Srbi u prosjeku "sa strane" ostave 40 EUR.

Hrvati svakog mjeseca u prosjeku ostavljaju 469 kuna (oko 63 EUR) "sa strane", a najviše štede mladi od 15 do 29 godina, i to prosječno 587 kuna (skoro 79 EUR) mjesečno.

Rezultati istraživanja koje je prošlog mjeseca u Hrvatskoj sprovela agencija IMAS pokazali su da muškarci u Hrvatskoj više štede, pa tako prosječno izdvajaju 551 kunu (skoro 74 EUR) svakog mjeseca, što je čak 162 kune (21,75 EUR) više od Hrvatica.

Iako je prosječna ušteda stanovnika Hrvatske 41 kunu (5,5 EUR) manja nego prošle godine, oko 15% građana reklo je da su u posljednje dvije-tri godine uštedjeli više.

Najveći broj Hrvata, odnosno 43%, koristi klasične oblike štednje, 16% ulaže u životna osiguranja, a 9% u stambenu štednju.

Investicioni fondovi, dionice i obveznice izbor su za 5% građana, a svega 4% Hrvata ulaže u nekretnine.

Najmanje popularan izbor štednje je ulaganje u zlato i ostale plemenite metali za koje se opredijelilo tek 1% građana.

- Relativno visok postotak ulaganja u klasičnu štednju, odnosno srazmjerno nizak u alternativne oblike, sugeriše da kod hrvatskih građana još uvijek preovladava konzervativniji pristup ulaganju - rekao je direktor Sektora gradanstva Erste banke, Marko Krog.

Dodao je da postoji prostor za jačanje trenda snažnijeg korišćenja drugih oblika ulaganja poput investicionih fondova, osiguranja i dobrovoljnih penzionih fondova.

Najveći problem je što Hrvati zapravo ne znaju kome da se obrate kada žele da investiraju određeni novčani iznos.

Kada bi imali dodatnih 4.000 kuna mjesečno (536 EUR), više od polovine ispitanika taj bi novac stavio na tekući račun, 38% na štednu knjižicu ili štedni račun, a za ulaganja dijela ili cijelog tog iznosa čak 35% Hrvata bi za savet upitalo porodicu ili prijatelje.

Njih 12% pomoć bi tražilo od banke, 11% bi sami istražili na internetu, dok čak 46% ispitanika ne bi ni tražili savjet.
Unos komentara je omogućen samo ulogovanim korisnicima.