Izvor: Glas Srpske | Srijeda, 23.10.2019.| 14:41
Izdvojite članak Odštampajte vijest

Plaćanje karticom suzbija sivu zonu - Raste broj bezgotovinskih transakcija u BiH

(Foto: Pressmaster/shutterstock.com)
Siva ekonomija jedan je od ključnih izazova društva u BiH već dvije decenije, a ekonomisti tvrde da bi se smanjenjem gotovinskih plaćanja i većom upotrebom platnih kartica tome moglo stati u kraj.

Istraživanja pokazuju da u BiH postoji visok nivo svijesti o sivoj ekonomiji, a većina je povezuje sa zapošljavanjem radnika bez potpisanih ugovora, dok dosta građana pojam sivu ekonomiju povezuje sa neprijavljivanjem svih ili dijela prodajnih transakcija, te skrivanjem svih ili dijela prihoda preduzeća.

U kompaniji MasterCard ističu da kartice ne treba koristiti samo za podizanje gotovine, već kao sredstvo plaćanja, koje građanima omogućava kontrolu i učešće u procesu transformacije ekonomije.

- Što više građani koriste elektronski način plaćanja robe i usluga, sve je manja mogućnost prikrivanja prihoda na strani privrede i preduzetnika - navode u ovoj kompaniji.

Poručuju da je za razvoj bezgotovinskog društva koje efikasno reguliše nivo sive ekonomije neophodno izgraditi i razviti adekvatnu prihvatnu mrežu, koja će građanima omogućiti da svu robu i usluge bezgotovinski plaćaju uvijek i svuda.

- Iskustvo je pokazalo da je za određeni broj privrednih subjekata, posebno onih iz segmenta malih i srednjih preduzeća, instaliranje POS terminala za prihvatanje bezgotovinskog plaćanja predstavljalo psihološku barijeru, pri čemu su bili skloni da zanemare da se neprihvatanje platnih kartica negativno odražavalo na njihovo pozicioniranje na tržištu, kao i da su troškovi upravljanja gotovim novcem na duže staze mnogo viši u odnosu na troškove prihvatanja bezgotovinskih transakcija - navode u MasterCardu.

U Udruženju ekonomista RS SWOT podsjećaju da je fiskalna lutrija, sa fiskalnim računima i POS slipovima, prema iskustvima brojnih država, uključujući i one iz neposrednog okruženja, prvi korak u ličnom angažovanju građana u suzbijanju sive ekonomije.

Naglašavaju da se na taj način građani podstiču da preuzimaju aktivnu ulogu u ovom procesu i stiču naviku da traže fiskalni račun, čime se postepeno stvara nova kultura bezgotovinskog načina plaćanja.

Izvršni direktor Udruženja ekonomista RS SWOT Saša Grabovac kaže da je pozitivna stvar to što iz godine u godinu raste broj transakcija i korisnika platnih kartica, što pokazuje da građani sve više vjeruju i uviđaju pogodnosti bezgotovinskog plaćanja.

- Još smo daleko od udjela bezgotovinskog plaćanja u najrazvijenijim zemljama, ali je dobro što se ta razlika smanjuje - kazao je Grabovac.

Pozitivan primjer

U Udruženju ekonomista SWOT ističu da je percepcija trgovaca da su elektronska plaćanja preskupa. Navode primjer Poljske, gdje je na inicijativu bankarske industrije i uz snažnu podršku vlade realizovan projekat koji je doprinio prevazilaženju ove prepreke.

- Osmišljen je trogodišnji program koji pokriva troškove prihvatanja elektronskog plaćanja za godinu dana, kreiran za mala i srednja preduzeća. Tokom prva dva mjeseca instalirano je više od 25.000 novih POS terminala. Imajući u vidu da su upravo mala i srednja preduzeća okosnica ekonomije u BiH, nije teško sagledati prednosti uvođenja slične inicijative i kod nas - poručili su iz SWOT -a.

Unos komentara je omogućen samo ulogovanim korisnicima.