Izvor: eKapija | Ponedjeljak, 21.10.2019.| 10:57
Izdvojite članak Odštampajte vijest

Vještačka inteligencija još ne postoji, već mašinsko učenje - Mašine nam daju preporuke, čovjek odlučuje

Kriti Sharma (Foto: Kaspersky)
Jedna je stvar šta nam određena mašina preporučuje da uradimo, a sasvim druga je naša interpretacija toga. Zato duboko vjerujem da sada živimo momenat u kome ne bi trebalo da debatujemo šta je vještačka inteligencija (AI – artificial intelligence), a šta mašinsko učenje, već da se potrudimo da se u ovom polju ne dogode algoritmi koji bi mogli da naškode čovječanstvu, kao što se dešavalo, poručila je Kriti Sharma u svom izlaganju na ovogodišnjoj konferenciji NEXT u organizaciji ruske antivirusne kompanije Kaspersky.

Konferencija održana u Lisabonu okupila je stručnjake u oblasti vještačke inteligencije, robotike, mašinskog učenja, sajber bezbjednosti, kao i novinare iz cijele Evrope. Svog predstavnika imala je i eKapija.

Kriti Sharma je osnivač platforme AI for Good i jedan je od vodećih glasova na globalnoj sceni po pitanju vještačke inteligencije, njene primjene i najvažnije, njene etičke strane. Zato se u svojoj karijeri posvetila pitanju kako vještačka inteligencija može pomoći rješavanju svakodnevih problema današnjice. Magazin Forbes ju je uvrstio na svoju čuvenu listu najboljih "30 ispod 30". Prije tri godine je uvrštena na listu "Recode 100" kao jedna od najuticajnijih osoba u tehnološkom svijetu, tik uz Ilona Maska, Marka Zakerberga, Džef Bezosa...Trenutno je na poziciji potpredsjednika u Sage Group, jednoj od vodećih britanskih tehnoloških kompanija.

- Vještačka inteligencja mora da bude u korelaciji sa etičkim standardima. Jako je važno, po mom mišljenju, da države ovo polje ne shvate kao vrstu takmičenja ko će biti prvi u razvoju AI – da li Kina, SAD, Japan, Indija...Svi etički principi po pitanju upotrebe AI bi trebalo da budu globalno koordinisani, što je vrlo teško – istakla je Sharma.

Prošle godine Sharma je kreirala rAInbow platformu, koja je namijenjena da pomogne žrtvama porodičnog nasilja u Južnoj Africi, što se pokazalo kao uspješan primjer primjene vještačke inteligencije. To je, kaže, zemlja u kojoj jedna od tri žene doživi nasilje, i to u svojoj kući, od partnera. Htjeli su napraviti alata koji će pomoći ženama da podjele svoje probleme, dobiju savjete i tako spriječe nasilje. Iznenadili su se koliko su žene bile otvorenije ispričati svoje probleme "nekom iza ekrana", umjesto uživo određenoj osobi. Ta činjenica o povjerenju ih je ohrabrila da shvate da su napravili dobar alat.

- Kada smo otišli na teren i pričali sa žrtvama koje su doživjele nasilje pitali smo se kako ranije nisu prijavili nasilje. Uvidjeli smo da npr. u tenutku kada je prijavljeno nasilje, u prosjeku je značilo da je već 35 puta to doživjela. Kada smo ubacili sve podatke i činjenice koje smo prikupili, otkrili smo nekoliko obrazaca - prvo, prisutan je bio stid da se prizna da je neko doživio zlostavljanje u porodici, zatim suočavanje sa mišljenjem da su one možda izazvale nasilje, a treće je činjenica da su upućivane na telefonsku liniju koja je radila od 9 do 17h, poslije su dobijali glasovnu poruku. Pitam se kako to da u doba visokorazvijene tehnologije baš nju ne koristimo da riješimo neke vrlo bitne stvari u društvu u kom živimo.

Osim rAInbow, ekipa stručnjaka koju je Sharma okupila kreirao je online alat za informisanje mladih ljudi u Indiji o reproduktivnom zdravlju.

- Prošle godine smo na našim platformama obavili više od milion interakcija, što je veliki podatak. Uvidjeli smo da je 50% onih koji koriste naše alate spremno da preuzme akciju i spriječi loše situacije. Zato, naglašavam, naša ideja je da koristimo vještačku inteligenciju za javno dobro.

Iako je evidentna primjena mašinskog učenja i vještačke inteligencije širom svijeta, Sharma je svjesna polarizacije mišljenja o ovom polju.

- Mnogo je predrasuda i straha, što može biti posljedica neznanja ili stereotipa koji su kreirani u Holivudu. I naučnici su shvatili da moraju obične ljude uključiti u upotrebu vještačke inteligencije. Pokazalo se da su učestvujući odbacili svoje strahove o njoj i shvatili praktičnu upotrebnu vrijednost. To je, u stvari, veliki izazov danas za nas koji se bave takvim tehnologijama – kreirati ispravnu percepciju.

Aleksej Malanov (Foto: Kaspersky)
Sharma ističe i da velike kompanije počinju razmišljati sve više na ovu temu, u odnosu na nekadašnju percepciju kada se AI najčešće koristila u automatizaciji proizvodnje ili tehnologije prepoznavanja lica.

- U ovom momentu je AI zaista jeftinija nego što je bila ranije, prije pet ili deset godina, ali sposobnost da je koristimo za uticaj na društvo nije jednostavna, jer morate imati investitora. To su prilike za pokretanje biznisa mladih ljudi, što na kraju utiče dobro i na ekonomiju. Naravno, potrebno je znanje da bi se kreirali dobri alati, ali i znanje je danas dostupnije nego što je bilo. Mi smo npr. okupili mlade ljude od oko 15 godina na platformi FutureMakers koji kreiraju algoritme u oblasti klimatskih promjena, medicine, itd... – kaže Sharma.

Kada će u stvari startovati prava vještačka inteligencija?

Aleksej Malanov iz kompanije Kaspersky odmah je na početku svog izlaganja na NEXT konfenreciji jasno rekao – vještačka inteligencija ne postoji!

- Postoji tzv. jaka vještačka inteligencija i slaba, odnosno mašinsko učenje. Jaka vještačka inteligencija je ona koja ima svijest, može da misli, riješava zadatke...Mašinsko učenje se zasniva na tome da se određeni zadatak izvršava onako kako smo mi tu mašinu naučili. Činjenica je da jaka vještačka inteligencija ne postoji, i ne znamo tačno kada će biti implementirana. Naučnici smatraju da će biti implementirana za oko 50ak godina, oni u SAD kažu za 70, dok Azijati smatraju da će to biti za 30 godina od sada – naveo je Malanov.

Kada govorimo o mašinskom učenju, kaže, to je ono što imamo sada.

- To je u stvari kreiranje programa bez da je upotrebljeno programiranje. Šta onda može krenuti naopako? Sistemi mogu biti kreirani sa lošim namjerama – primjer autonomnih dronova koji mogu ubiti ljude. Etičnost je samo jedna dimenzija u upotrebi mašinskog učenja. Najveći izazov za naučnike je to, što ono što je etično i dozvoljeno u jednoj državi, ne mora značiti da je u drugoj. U nekim zemljama nije dozvoljena tehnika prepoznavanja lica, u drugima pak jeste.

Malanov je istakao činjenjicu da danas algoritmi utiču na odluke koje donosimo na svakodnevnom nivou, od situacija kada nam se na osnovu naših preferencija preporučuju filmovi, do onih delikatnijih situacija.

- I dalje će nam algoritmi nuditi preporuke, ali će čovjek ipak donositi odluke. Čovjek je ipak pametniji od algoritma.

Moraju se rušiti predrasude

Osim važnosti etičkih principa u primjeni vještačke inteligencije, Sharma se dotakla važnosti rodne ravnopravnosti u ovoj oblati i važmosti uključivanja različitih struktura društva. Jedan tim sačinjen od psihologa, naučnika, sociologa, antropologa može, kako kaže, kreirati vrlo svrsishodne alate. Takođe, i algoritme je nužno testirati kako bi se saznalo da li su bazirani na predrasudama, da li npr. kao alati za regrutovanje, biraju muške kandidate radije nego ženske, bijele ljude u odnosu na crnce, itd...

- Vjerujem da će jednog dana tehnologija vještačke inteligencije pravazići nejednakosti ili utemeljene predrasude. Vještačka inteligencija definitvno reflektuje momenat u kojem živimo i odraz je onog što vidimo oko nas i istorijskih predrasuda i okolnosti – zaključila je Sharma.

Teodora Brnjoš

Unos komentara je omogućen samo ulogovanim korisnicima.