Izvor: eKapija | Subota, 19.10.2019.| 07:57
Izdvojite članak Odštampajte vijest

Do 2036. u Zenici predviđen razvoj novih poslovnih zona i višespratnica u gradskoj jezgri - Očekuju se velika ulaganja u komunalnu infrastrukturu i ekološke projekte

U septembru Skupština ZDK je dala saglasnost na sprovođenje Prostornog plana Grada Zenica 2016-2036. koji je krajem 2017. godina usvojilo gradsko vijeće.

Kako za eKapiju kaže Mirsad Heleg iz uprave Grada Zenice, prostornim planom je predviđena policentrična urbanizacija i razvoj gradskih zona u skladu sa savremenom organizacijom prostora, uz funkcionalnu podjelu prostora koja omogućava urbani i ruralni razvoj, razvoj primarnog gradskog jezgra koje je odlično povezano sa sekundarnim centrima koja se razvijaju u prigradskom dijelu, a akcenat je postavljen na razvoj mješovitih naselja.

Prostornim planom se predviđa gradnja policentričnih naselja na građevinskom zemljištu u i izvan granica urbanog područja, uz kontrolisani industrijski i privredni razvoj, kontrolisanu i uređenu eksploataciju mineralnih sirovina, unapređenje i razvoj saobraćajne, energetske i komunalne infrastrukture, i sa punom primjenom svih postulata o zaštiti životne okoline.

- Razvoj i uređenje primarnog gradskog jezgra će se odvijati tako da se postojeće urbane sredine redizajniraju i reoblikuju na način da prostor bude maksimalno iskorišten, ali na drugačiji, inovativan način, s obzirom na to da je širenje grada ograničeno zbog specifičnog geografskog položaja i prostornih karakteristika. S obzirom na to da je gradsko jezgro podijeljeno rijekom Bosnom, željezničkom prugom i magistralnom cestom M17, reaktivirana je opcija gradnje višespratnica kao vertikalnih elemenata u urbanom prostoru, uklopljenih u ambijent i prostorno okruženje, da bi se maksimalno iskoristio deficitaran resurs slobodnog građevinskog zemljišta pogodnog za građenje, širenje i razvoj grada - ističe Heleg.

Kako kaže, gradska uprava je intezivno radila na stvaranju preduslova za kvalitetnija privredna ulaganja i stvaranje povoljnog okruženja za investitore. Kao rezultat toga sve više investitora je zainteresovano za ulaganja u Zenici.

- Prostorni plan predviđa formiranje i razvoj potpuno novih poslovnih zona koje trebaju biti nosioci privrednog razvoja kompletnog okruženja u budućnosti, te predviđa poboljšanje infrastrukture u postojećim poslovnim zonama, organizaciono profiliranje i uklapanje postojećih privrednih zona u urbani ambijent uz korištenje savremenih tehnologija koje ne zagađuju okoliš i uz racionalno korištenje prostornih resursa na način da se ne zauzima zemljište koje neće biti i iskorišteno za izgradnju privrednih potencijala.

Kako će se razvijati saobraćajna infrastruktura?

Zenica je do sada realizovala sanaciju najvažnijih gradskih saobraćajnica u skladu sa studijom razvoja saobraćaja do 2030. Kao dio projekta u cijelom gradu su rekonstruisane semaforizirane raskrsnice i zamijenjene kružnim, čime je Zenica postala prvi grad na Balkanu bez semafora.

Kako ističe Heleg, postignuta je dobra saobraćajna uvezanost i velika protočnost saobraćaja koja na svim glavnim saobraćajnim tačkama zadovoljava pretpostavljene potrebe širenja grada do 2030. godine.

- Dalji razvoj gradske saobraćajne infrastrukture će se odvijati u skladu sa studijom razvoja saobraćaja i prostornim planom kojima je predviđena izgradnja poprečnih saobraćajnih veza preko rijeke Bosne, čime će dijelovi grada na različitim obalama biti dodatno kvalitetno povezani, a posredno vezani i na saobraćajne koridore koji prolaze kroz grad ili pored Grada Zenica - navodi naš sagovornik.

Izgradnja saobraćajnih ulaza u grad, na sjeveru i jugu, sa izgradnjom novih saobraćajnica prema urbanom središtu obezbijediće odličnu uvezanost središta grada i direktna veza sa Koridorom 5C i magistralnom cestom M17, te posredno odličnu vezu sa saobraćajnim koridorima u okruženju i Evropi, što će smanjiti gužve i zagađenje.

U toku je gradnja obilaznice na Koridoru 5C oko Zenice. Završetak posljednje faze obilaznice se očekuje 2022. godine kada će se većina saobraćaja sa magistralne ceste M 17, koja dijeli gradsko jezgro na dva dijela, prebaciti na autocestu koja prolazi pored grada.

- Ovim planom je predviđena izgradnja mreže biciklističkih staza u svim urbanim područjima grada, čime bi se smanjilo korištenje osobnih vozila i povećalo korištenje bicikala u saobraćaju - kaže Heleg.

Komunalna infrastruktura biće kvalitetnija

Prostorni plan do 2036. predviđa završetak izgradnje regionalnog vodovoda Plava voda, nakon kojeg će Zenica dobiti novih 300 litara vode u sekundi, čime će vodosnabdijevanje grada biti riješeno za narednih nekoliko decenija, uz istovremeno provođenje mjera preventivne zaštite svih postojećih izvorišta.

Planirana je izgradnja prečistača za otpadne vode, čime će urbano područje grada biti pokriveno i tretmanom prečišćenja fekalne kanalizacije, uz istovremeno odvajanje otpadnih voda dva velika privredna subjekta sa gradskog sistema kanalizacije - Rudnika mrkog uglja i ArcelorMittala.

Paralelno sa izgradnjom prečistača predviđena je rekonstrukcija kanalizacione mreže i izgradnja novog kanalizacionog kolektora koji će riješiti kanalizacione priključke za sva naselja na lijevoj obali Bosne i nastavak izgradnje kolektora na desnoj obali, nakon čega će postojeća mreža služiti za prikupljanje oborinskih voda.

Gasifikacija Zenice je u toku, čime će se stvoriti pretpostavke da sve poslovne zone imaju priključak na gasnu distributivnu mrežu, te da sva područja grada u kojima ne postoji mreža daljinskog grijanja budu pokrivena gasnom distributivnom mrežom.

Prostornim planom je predviđena kompletna rekonstrukcija mreže daljinskog grijanja koja je stara, nefunkcionalna i istrošena, te nakon izgradnje nove toplane kao ekološkog izvora toplote potrebno je naći izvor finansiranja za kompletnu rekonstrukciju mreže daljinskog grijanja.

- U sklopu plana integralnog upravljanja otpadom, uz postojeću regionalnu deponiju komunalnog otpada, predviđeno je da se izgradi centar za upravljanje otpadom, gdje će se vršiti odvajanje i prerada otpada te proizvodnja energetskog goriva iz otpada, čime će se značajno smanjiti količina otpada koja se odlaže na deponiji i produžiće se životni vijek postojeće deponije. Prostornim planom je predviđeno i zatvaranje i potpuna rehabilitacija industrijske deponije Rača, koja služi kao odlagalište industrijskog otpada - navodi Mirsad Heleg.

Turizam i ekologija

Područja identifikovana kao turistički potencijali su razvojnom strategijom i planom razvoja označeni kao prioriteti za izgradnju komunalne infrastrukture i stvaranje okruženja pogodnog za investiranje u poboljšanje turističke ponude.

Planom je predviđena izgradnja saobraćajne i prateće komunalne infrastrukture čime će se stvoriti preduslovi za investiranje i razvoj turističkih zona na području građevinskog zemljišta izvan urbanih zona.

- Imamo izuzetno razvijenu i kvalitetnu sportsku infrastrukturu koja predstavlja dobru osnovu za razvoj sporta i sportsko - rekreativnog turizma, jer Grad Zenica može biti odlična baza za pripremu sportskih klubova i centar za održavanje takmičenja ili utakmica nacionalnih selekcija bih u svim sportovima. Takođe, Vranduk kao srednjevjekovni grad – tvrđava i Povelja Kulina bana koja je potpisana na Kamberovića polju, u središtu Zenice, trebaju biti elementi na kojima će se razvijati turistička ponuda - ističe Heleg.

Prostornim planom predviđeno je da se realiziraju svi planirani projekti kojima se smanjuje aerozagađenje i emisije štetnih materija uzrokovane radom postrojenja kompanije ArcelorMittal.

U toku je realizacija projekta izgradnje nove toplane koja će za zagrijavanje grada koristiti otpadne industrijske plinove i prirodni gas
čime će se značajno smanjiti zagađenje uzrokovano spaljivanjem uglja za grijanje grada.

Podstiče se, kaže Heleg, i razvoj javnog transporta i smanjenje emisija manjim korišćenjem ličnih vozila. Predviđa se utopljavanje objekata u urbanom području čime se stvaraju preduslovi za uštede u trošenju energije. Prostornim planom se predviđa povećanje korištenja čistih i obnovljivih izvora energije.

- Planirano je da se nastave aktivnosti koje se provode na stabilizaciji geološki nestabilnih područja i sanaciji klizišta, posebno onih aktivnih, da bi se obezbijedila sigurnost za stanovnike i materijalna dobra. Želimo nastaviti uređenje vodotoka na način da svi vodotoci imaju uređena korita, uz provođenju aktivnosti na uklanjanju svih objekata koji su nelegalno izgrađeni u vodnom pojasu da bi se spriječilo nastajanje bujica.

Zenica jug

Zaključujući pojašnjenje ovog Prostornog plana i njegovog generalnog cilja, Heleg kaže da su njime posebno naglašene aktivnosti na izgradnji i razvoju grada u sklopu urbanog jezgra, planski privredni razvoj kroz otvaranje novih i razvoj postojećih privrednih zona, razvoj turizma kroz izgradnju prateće infrastrukture i poboljšanju ponude u turističkim zonama, posebno sportskog turizma, s obzirom na postojeću sportsku infrstrukturu grada Zenica.

Poseban akcenat je stavljen na razvoj poslovno – turističko – rekreacione zone Zenica jug koja bi trebalo da postane glavni pokretač privrednog razvoja Zenice i šireg područja, jer ova zona treba da objedini poslovne, rekreacione, sportske, zabavne i turističke sadržaje.

- Cilj gradske uprave je da se na ovom lokalitetu izgrade sadržaji koji će prije svega biti usmjereni na razvoj privrede i lokalni ekonomski razvoj – trgovine, prateće uslužne i ugostiteljske djelatnosti, sadržaji usmjereni na razvoj turizma – hotelski, sajamski, sportski, zabavni sadržaji, uz zapošljavanje lokalnog stanovništva. Zenica je centar ekonomskog razvoja regije centralne Bosne, a u budućnosti treba da bude centar razvoja mnogo šire regije nego što je danas - zaključio je Heleg.

Sada se intenzivno radi na pripremi urbanističkog plana Grada Zenica. Postojeći urbanistički plan je iz 1983. i neophodno je pripremiti novi koji se bazira na usvojeni prostorni plan 2016– 2036.

Paralelno sa pripremom novog urbanističkog plana gradska uprava priprema dopunu i izmjenu postojećih regulacionih planova, kao i pripremu novih regulacionih planova za urbana gradska područja za koja trenutno nisu urađeni regulacioni planovi.

Teodora Brnjoš
Unos komentara je omogućen samo ulogovanim korisnicima.