Izvor: Tanjug | Ponedjeljak, 14.10.2019.| 09:07
Izdvojite članak Odštampajte vijest

Na termoelektranama u Srbiji u toku projekti vrijedni 1,1 mlrd EUR

Termoelektrana Kostolac (Foto: Katarina Stevanović)
U periodu od 2016. do 2018. Elektroprivreda Srbije (EPS) je u projekte u termoelektranama uložila oko 320 mil EUR, a većina tih projekata rađena je u cilju zaštite životne sredine, izjavio je direktor EPS-a Milorad Grčić.

Govoreći na konferenciji "Investicije i zaštita životne sredine - prioriteti EPS-a" koju je u Kostolcu organizovao Balkanmagazin, Grčić je kazao da je na termoelektranama u toku realizacija projekta vrijednih 1,1 mlrd EUR, a pripremaju se investicije od 900 mil EUR, koje će, ističe, uticati na smanjenje zagađenja.

Grčić je naveo da Elektroprivreda Srbije ne može da se drži samo termoelektrana koje su izgrađene poslije Dugog svjetskog rata, dodajući da je njima potrebno održavanje, modernizacija, proširenje proizvodnje i kapaciteta, uz zaštitu životne sredine.

- Električna energija je nešto bez čega se ne može i bez čega se tek u budućnosti neće moći. Zbog toga moramo mnogo da ulažemo u elektroprivredu, ali uz poštovanje standarda za zaštitu životne sredine - rekao je Grčić.

Prema njegovim riječima, EPS u ogranku u Kostolcu sprovodi dva ključna projekta za energetiku stabilnost zemlje prema najstrožim standardima zaštite životne sredine - izgradnja novog bloka Kostolac B3 i vjetroparka Kostolac. Nakon izgradnje bloka B3, kaže Grčić, kop Drmno godišnje će umjesto devet miliona tona proizvoditi između 12 i 13 miliona tona uglja.

- Ovo je prvo veliko energetsko postrojenje koje se gradi u Srbiji nakon tri decenije, biće snage 350 megavata - rekao je Grčić i dodao da je vrijednost te investicije 613 mil USD.

Osim što će EPS dobiti moderan i efikasan blok, kaže Grčić, on će ispunjavati sve domaće i evropske ekološke kriterijume - imaće ugrađene elekrofiltere, sistem za odsumporavanje dimnih gasova, savremen sistem za transport pepela i šljake, sistem za prečišćavanje otpadnih voda.

Budućnost Kostolca i Požarevca, ističe Grčić, jeste kop "Zapadni Kostolac" koji se nalazi u selu Dubravica, a gdje je otkriveno nalazište od 350 miliona tona uglja.

- Studija ispitivanja nalažišta je u toku, biće uskoro gotova, a benefiti koje ćemo dobiti su ugalj i šljunak koji se tu takođe nalazi i koji je dobar za građevinsku industriju koja je u ekspanziji - rekao je Grčić.

Sljedeće godine, dodaje on počeće realizacija ulaganja u vrijednosti od 100 mil EUR u nabavku rudarske mehanizacije kako bi kop Zapadni Kostolac počeo sa radom.

Direktor za prozvodnju energije u TE-KO Kostolac Nenad Marković istakao je da je drugi važan projekat koji će se gradi u tom gradu Vjetropark Kostolac, biće, kaže, smješten na oko 90 kilometara istočno od Beograda, a planirano je da ima 20 vjetrogeneratora ukupne snage do 66 megavata.

- Rok za izvođenje radova na tom vjetroparku je 24 mjeseca od potpisivanja ugovora sa izvođačima, a vrijednost investicije je 96,4 mil EUR. Izgradnja vjetroparka finansiraće se dijelom iz kredita KfW banke u iznosu od 80 mil EUR, gdje uračunato i milion evra za konsultantske i ekspertske usluge, a ostatak su sredstva EPS-a - rekao je Marković.

Ističe da je za taj projekat dobijena građevinska dozvola za izgradnju i status povlašćenog proizvođača električne energije, kao i da je raspisan konkurs za izbor izvođača radova.

Govoreći o dosadašnjim ulaganjima u kostolačke elektrane, Marković kaže da je u proteklom periodu investirano više od 388 mil EUR u njihovu revitalizaciju, od čega 65 mil EUR u Termoelektranu A, dok je ostatak uložen u Termoelektranu B.

- Od tih 388 mil EUR, više od 140 mil EUR investirano je u projekte zaštite životne sredine, a tome nije kraj, jer se upravo izvode radovi na projektu smanjenja azotne kiseline na bloku B2, kao i na izgradnji postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u Termoelektrani B - rekao je Marković.

Predstavnik kompanije General Elektrik (GE) Filip Valter kaže da ta kompanija sa EPS-om ima dugu tradiciju saradnje od 45 godina, dodajući da su u posljednjih 10 godina zajedno uspjeli da povećanjem efikasnosti i smanjenjem sagorevanja uglja dobiju 220 "zelenih" megavata snage u termoelektranama EPS-a.

- Srbiju čeka novi talas propisa za zaštitu životne sredine kako bi se uskladila sa Evropskom unijom, zbog toga nastavljamo saradnju sa EPS-om i radimo na smanjenju štetnih gasova - rekao je Valter.

Unos komentara je omogućen samo ulogovanim korisnicima.