Izvor: Indikator | Srijeda, 25.09.2019.| 11:44
Izdvojite članak Odštampajte vijest

Odbijena žalba privatnih kurirskih službi na udruživanje javnih poštanskih operatera - Vijeće utvrdilo da nije zaključen zabranjen sporazum

Ilustracija (Foto: Africa Studio/shutterstock.com)
Konkurencijsko vijeće BiH odbacilo je kao neosnovane zahtjeve za utvrđivanje zabranjenog sporazuma, odnosno zabranjene koncentracije i zloupotrebe dominantnog položaja javnih poštanskih operatera u Bosni i Hercegovini, a koje je podnijelo Udruženje privatnih poštanskih operatera.

Udruženje privatnih poštanskih operatera tražilo je pokretanje postupka protiv JP BH Pošta Sarajevo, Pošte Srpske Banja Luka i JP Hrvatska pošta Mostar zbog zaključenog sporazuma/ugovora o obavljanju poštanske usluge, kolokvijalno nazvane "brza pošta" kojim su prema njihovom zaključili zabranjeni sporazum, zloupotrijebili dominantan položaj na tržištu budući da zajedno imaju više od 60% učešća i izvršili zabranjenu koncentraciju koju nisu prijavili.

Udruženje poštanskih operatera, a koje su osnovali A2B Express delivery Sarajevo, In Time, Euro Express Banja Luka i Express One Sarajevo, također u prijavi su naveli i da su neka zakonska rješenja iz važećih propisa na teritoriji BiH, suprotna pravilima propisanim direktivama EU.

Privatni poštanski operateri naveli su u prijavi da analiza tržišta kurirskih usluga pokazuje da javni poštanski operateri mogu klijentu ponuditi bilo koju cijenu ove usluge, bez bilo kakvih ograničenja.

Nasuprot tome, privatni poštanski operateri ne mogu nuditi cijene suprotno odredbi Zakona o poštama BiH izuzev, ukoliko iznos tarife nije deset puta veći od obične tarife. To praktično znači, imajući u vidu činjenicu da je obična tarifa zakonski određena na iznos 0,90 KM, da privatni poštanski operater može pružati kurirsku uslugu u rezervisanoj poštanskoj usluzi samo ukoliko je cijena za takvu uslugu 9,00 KM ili više.

Takođe, javni poštanski operateri su zakonom ovlašteni da bilo kakav gubitak nastao ekonomski neopravdanom cijenom kurirskih usluga mogu nadomjestiti iz drugih prihoda ostvarenih vršenjem poštanskih usluga npr. iz rezervisanih usluga koje mogu samo oni pružati, dok privatni poštanski operateri bilo kakav gubitak zbog navedenih razloga mogu pokriti samo iz sopstvene imovine.

Privatni operateri takođe imaju zamjerke na Zakon o PDV-u koji je "javnu poštansku uslugu" oslobodio plaćanja PDV-a, iako takva usluga u pojmovnom određenju citiranih propisa uopšte ne postoji.

Po njihovom mišljenju ovakva situacija stvara nelojalnu konkurenciju i neravnopravnost na tržištu privrednih subjekata koji pružaju kurirske usluge, i dovodi u nepovoljan položaj korisnike usluga, jer plaćaju za istu uslugu neopravdano veću cijenu.

Konkurencijsko vijeće je u postupku zaključilo da u skladu sa važećim zakonskim propisima postupanjem javnih poštanskih operatera nije zaključen bilo kakav zabranjeni sporazum, da ne postoji zloupotreba dominatnog položaja niti su povrijeđene odredbe o definisanju kategorija dominantnog položaja bilo kojeg pravnog subjekta u BiH, pa ni privatnih poštanskih operatera.

Konkurencijsko vijeće obrazložilo je da se položaj učesnika na tržištu poštanskih usluga u BiH, javnih poštanskih operarera i drugih davaoca poštanskih usluga mora posmatrati u svijetlu Zakona o poštama BiH, odnosno kroz vrste poštanskih usluga koje davaoci tih usluga pružaju.

- Drugim riječima, ove poštanske usluge se moraju obavljati i pošiljke (pošta) dostavljati i u najzabačenije krajeve na cijeloj teritoriji BiH, što rezultuje višestruko većim troškovima od cijene same poštanske usluge, a koju cijenu osnovnog pisma definiše država, zbog javnog interesa. Poznati su i postoje različiti modeli finansiranja troška univerzalne usluge. Budući da u BiH poštanske usluge nisu liberalizovane, trošak finansiranja univerzalne usluge se radi po modelu rezervisanog područja kako je to bilo uobičajeno i u zemljama EU prije liberalizacije, navodi Vijeće.

Podcrtavajući da je pružanje kurirskih usluga po cijeni koja nije deset puta veća od obične tarife u isključivom djelokrugu javnih poštanskih operatera, Konkurencijsko vijeće BiH navodi da je Federalna Uprava za inspekcijske poslove postupajućí po prijavama HP Mostar kaznila privatne poštanske operatere (uključujući i članice Udruženja) jer su obavljali kurirske usluge koje ulaze u segment rezervisane usluge.

Konkurencijsko vijeće također zaključuje da Sporazumom javnih poštanskih operatera nisu nastale nove cijene usluge brze pošte, već je omogućena dostava pošiljaka u okviru posebne usluge brze pošte, s logom brze pošte, na teritoriji cijele BiH.

Takođe, zaključilo je se potpisani sporazum ne može smatrati zajedničkim ulaganjem na dugoročnoj osnovi dva ili više nezavisnih privrednih subjekata.
Unos komentara je omogućen samo ulogovanim korisnicima.