Izvor: eKapija | Srijeda, 25.09.2019.| 08:39
Izdvojite članak Odštampajte vijest

Aleksander Đorđević, osnivač i CEO portala Foodist - Premijum proizvodi kupce privlače ambalažom, dobrom pričom i brendom

Aleksander Đorđević
Nije tajna da je hrana već odavno srpski brend, a ogroman potencijal za izvoz ima i takozvana "specialty food". Zato je Asocijacija za promociju srpske hrane, sa svojim partnerima, 2018. godine pokrenula Sajam visokokvalitetne hrane - Belgrade food Show.

Ovogodišnje druženje zakazano je za 10. i 11. oktobar, a jedan od učesnika biće i Aleksander Đorđević, CEO i osnivač sajta Foodist, jednog od vodećih portala za onlajn prodaju premium food proizvoda.

Kako Aleksander kaže za eKapiju, ideju za osnivanje Foodista dobio je još kao student, kroz razgovor sa malim proizvođačima koji svoje proizvode prodaju na pijaci.

- Tokom studiranja u Hamburgu, redovno sam džogirao u parku i stalno sam prolazio pored pijace. U povratku, zastajao bih kod te pijace da kupim hranu direktno od proizvođača. S vremena na vreme, započinjao bih razgovor sa njima i fascinirala bi me njihova strast. Kada bih ih upitao zbog čega ne prodaju svoje proizvode preko interneta širom zemlje, odgovor bi obično bio zbog nedostatka stručnosti i vremena za vođenje sopstvene onlajn prodavnice. Tako se rodila i ideja, a koja stoji iza Foodista, za stvaranjem onlajn platforme u okviru koje bi nezavisni proizvođači pričali svoje priče i prodavali svoje proizvode.

eKapija: Od dobre ideje Foodist je prerastao u uspješan biznis. U čemu je tajna?

- U Njemačkoj smo pogodili živac kada je u pitanju potražnja za prehrambenim proizvodima u duhu modernih vremena, proizvodima kojih nema na tržištu i koji se ne mogu naći na policama tradicionalnih supermarketa. Naš portfolio karakterišu održive ambalaže, intenzivni ukusi, kratke i razumljive liste sastojaka i proizvodi "sa dušom".

eKapija: Koliko članova ima Foodist? Koje proizvode nudite svojim klijentima?

- Foodist tim sastoji se od samo 25 članova u kancelariji i 10 zaposlenih u logističkom centru. Ovaj mali, visokomotivisani i talentovani tim odgovoran je za osmocifreni godišnji promet i donosi našim korisnicima više od 300.000 proizvoda godišnje.

Imamo tri izvora prihoda. Korisnici mogu da izaberu mjesečne pretplate na pakete različitih sadržaja i kategorija (gurmanska, veganska hrana, kraft piva, alkohol, itd.) i po pravilu su prijatno iznenađeni kombinacijama koje pravimo. Takođe, korisnici mogu i da kupuju pojedinačne proizvode u onlajn prodavnici. Treći izvor prihoda je prodaja u prodavnicama i na Amazonu, kao dodatnim kanalima prodaje. Razvoj naših brendova zasnovan je na direktnim podacima i statistikama prodaje, kao i ocjenama proizvoda koje pratimo onlajn.

eKapija: Kako ste se odlučili da to budu prvenstveno premijum proizvodi?

- U Njemačkoj, 99% potrošača i dalje kupuje hranu u prodavnicama. Samo 1% kupuje namirnice onlajn, jer ne mogu da pronađu željene proizvode u maloprodajnim objektima ili su u potrazi za nekim neobičnim poklonom. Uz to, marže na premijum hranu su relativno visoke i cijena nije osnovni kriterijum pri kupovini. Kupovina premijum proizvoda vođena je načinom života i prestižom kod ciljane publike.

(Foto: Adisa/shutterstock.com)
eKapija: Koji su to problemi sa kojima se suočavaju proizvođači visokokvalitetne hrane? Na koji način mogu biti riješene te prepreke?

- Proizvođači visokokvalitetne hrane suočavaju se sa izazovom visoke cijene među potencijalnim kupcima u Njemačkoj. Stoga, proizvod mora da ubijedi potencijalnog kupca ambalažom, pričom i brendom. Uz to, sami prozvodi nisu zaštićeni pravima kao patenti. Iz toga proizilazi da marketing i "storiteling" moraju da kreiraju "ljubav prema brendu", kako bi potrošači kupovali brend, a ne proizvod.

eKapija: Na koji način onlajn prodaja može pomoći proizvođačima premijum proizvoda? Kako mogu da na najbolji način pozicioniraju svoj brend i dopru do što većeg broja korisnika?

- Potrošače koji kupuju u velikim lancima supermarketa inspirišu brendovi koje mogu pronaći onlajn na sajtu Foodist.de. Za proizvođače je, stoga, važno da budu uvršteni u ponudu Foodista i Amazona. Kako bi doprli do što većeg broja krajnjih korisnika, mi im nudimo razne opcije koje im povećavaju vidljivost, poput postavljanja njihovog proizvoda na početnu stranicu sajta, promocije posredstvom influensera, objava na društvenim mrežama, u njuzleterima, na bilbordima, itd. Na taj način, kada se kampanje bukiraju našim posredstvom, mi možemo da garantujemo povećanje prodaje, što se direktno odražava i na naš rezultat.

eKapija: Važno je ostvariti i dobru saradnju sa velikim trgovačkim lancima. Na koji način to mogu uraditi proizvođači visokokvalitetne hrane?

- Promijenili smo strategiju sa "push" na "pull" po pitanju saradnje sa maloprodajnim objektima. Ranije smo maloprodajnim objektima mi direktno predstavljali nove, mlade brendove. Danas, stvaramo bazu za prodaju kroz našu onlajn prodavnicu i čekamo da prodavci priđu nama. To u ogromnoj mjeri osnažuje našu poziciju u pregovorima o uslovima, i umanjuje mogućnost plagiranja, bar u ranoj fazi.

eKapija: Kako unaprijediti oflajn trgovinu kada je riječ o visokokvalitetnim proizvodima? U čemu je razlika između onlajn i oflajn pozicioniranja proizvoda?

- Oflajn prodaju mogu pospiješiti tradicionalnim kanalima - promocijama na prodajnim mjestima, poput degustacija, kao i plasmanom TV reklama i zakupom bilborda. Ovakav vid marketinga je veoma skup, a uspjeh je teško izmjeriti. Mi, zato, preporučujemo prilagođavanje ciljnoj grupi u onlajn marketingu.

eKapija: Koji su trenutno aktuelni trendovi u svijetu kada je reč o proizvodima visokokvalitetne hrane?

- Naše procjene pokazuju da je potražnja za kvalitetnim proizvodima u porastu. Shvatili smo da je organski kvalitet nešto što spada u minimum zahtjeva na masovnom tržištu. Istovremeno, veća posvećenost održivosti ambalaže je takođe bitna. Treba napomenuti i da upotreba industrijskog šećera postaje sve više kritična.

Generalno govoreći, trend se može pratiti na spektru između dva ekstrema. Sa jedne strane je brzorastuće tržište zdrave hrane (smoothie u činiji, sviježe cijeđeni sokovi, kombuha, alternative za mlijeko, prirodne proteinske pločice, itd.), a sa druge, porast broja gurmana ili hedonista koji uživaju, na primjer, u alkoholnim pićima (džin i tonik, viski), kafi (filter kafa, cold brew kafa) ili mesu.

D. Obradović
Unos komentara je omogućen samo ulogovanim korisnicima.