NavMenu

Život na selu može biti održiv - Račići iz Novog Sela kod Gradiške uz povrtlarstvo uzgajaju guske i bave se drvenarijom

Izvor: eKapija Srijeda, 21.08.2019. 08:36
Komentari
Podeli
Ilustracija (Foto: pixinoo/shutterstock.com)Ilustracija
Na posjedu od sedam hektara na lijevoj obali riječice Matura u Novom Selu, supružnici Brano i Tatjana Račić bave se plasteničkom proizvodnjom. Nekoliko tona raznog povrća već je dospjelo za berbu, a riječ je o najkvalitetnijim sortama paprika i paradajza, piše agrosavjet.ba.

Da bi započeli rad u plastenicima, njivi ili radionici, Brano i Tatjana su obavezni da prvo nahrane guske, ćurke, koke i drugu živinu, raštrkanu na sve strane povećeg imanja. Tek onda treba razmisliti o prioritetima za taj dan.

- Problem je sa nedostatkom radnika. Nema radno-sposobnog stanovništva ni u Novom Selu, ni u obližnjoj Dolini. Mučimo se sami, ponekad nam neko od komšija pritekne u pomoć - kaže Tatjana.

Velike problem zadalo im je i julsko nevrijeme. Nekoliko plastenika je uništeno, najlon je pokidan, konstrukcije pomotane. Račići su smogli snage i pobijedili i vremenske neprilike, iako će šteta dostići nevjerovatnih 20.000 KM.

- Trenutno imamo osam velikih plastenika. Jedan smo dobili proljetos u okviru projekta pomoći ugroženim domaćinstvima od poplava. U njemu ćemo proizvoditi rasadu. Jedan plastenik namijenjen je za krastavce, uglavnom posla ima - kaže Tatjana.

Rad u radionici odmor

Kada nije u plastenicima ili na njivi Brano je u radionici. Slovi za nadaleko poznatog majstora za svu drvenariju. Za izradu čamaca mu nema ravnog u cijeloj Posavini. Posebno ističe veliki trpezarijski sto od topole jagnjide. Uradio ga je po narudžbi.

Kaže da bi u Njemačkoj, gdje je ranije radio, za njega dobio najmanje hiljadu eura.

- Zadovoljan sam sa ostvarenom cijenom za sto. Napravio sam ga od dobro osušene, a veoma stare i debele topole. Radio sam ga kad pozavršavam poslove oko živine i povrća. Odmarao sam se u radionici izvlačeći visoki sjaj ove ploče, koja na sebi ima mali milion vrževa, kao da ju je umjetnik pravio, a ne priroda - kaže Brano.

I ove godine, po treći put će učestvovati na tradicionalnoj smotri "Stari zanati", koje organizuje Kulturni centar Gradiška. Osim čamca, mreža i alata Brano na licu mjesta napravi i fiš od nekoliko vrsta savske ribe.

U plastenicima 20 tona povrća

Brano je bio vješt i u izradi pomoćnih alatki za poljoprivrednu proizvodnju. Za međurednu obradu koristi improvizovanu mini kopačicu napravljenu od dijelova starog bicikla i čelične pile za balvane. Berba paprike i paradajza je krenula i trajaće do oktobra.

- Usjevi su veoma zdravi i lijepog izgleda. Očekujem da ću ubrati najmanje pet tona paprike i dva puta toliko paradajza, te oko pet tona krastavca i drugog povrća. Ali za razliku od drugih proizvođača ja papriku i paradajz neću prodavati preko nakupaca, već direktno. Već sam obišao nekoliko većih prodavnica i preduzeća koja imaju svoje kuhinje. Zašto da neko zarađuje na mom radu bez imalo znoja - kaže Račić.

Život na selu održiv

Brano Račić kaže da se ne kaje ni jednog trenutka što je sa suprugom Tatjanom napustio Rijeku, a potom i Njemačku i vratio se u Novo Selo, pitomo selo u neposrednoj blizini rječice Mature, Save i rezervata Bardača. Došao je na posjed od oko 7 hektara izuzetno plodne oranice, iz koje gotovo svake godine izvuče maksimum.

Osim toga Brano se bavi i pravljenjem i servisiranjem drvenih čamaca, raznih alatki, namještaja od autohtonog drveta, pletenjem ribarskih mreža, sušenjem svinjskog, guščijeg i drugog mesa, proizvodnjom guščije masti…

(Foto: Kiriakos Verros/Unsplash)
- Trenutno u jatu imamo 60 gusaka. Dobro ih hranimo, a osim mesa veoma je cijenjena i guščija mast. Godišnje proizvedemo 50 litara guščije masti. Nema grada u našoj zemlji u koji nismo po narudžbi slali teglicu masti. To je provjereni lijek, a mi spadamo u rijetke uzgajivače gusaka. Za ovoliku živinu treba sijati kukuruz, ječam i druge žitarice - kaže Tatjana, piše agrosavjet.ba.

Račići se ne žale, zasukali su rukave i rade. Tatjana se ubrzo vraća u Njemačku, gdje radi kao njegovateljica. Odmor je provela radno, a rezultati su tu. S vremena na vrijeme pomognu im i kćerke Amanda i Andrea. Račići su tipičan primjer kako se i u uslovima neuređenog tržišta, sa prekomjernim uvozom i nepoznatim cijenama može uspjeti. I ne samo uspjeti, već i neprestano proširivati, bez obzira na vremenske neprilike, uvozni lobi i varljivo tržište.

Komentari
Vaš komentar

Top priče

22.04.2024.  |  Energija, Industrija, Saobraćaj

Ruski Zarubežnjeft želi još investicija u RS - U fokusu gasifikacija, solarna energija i širenje prodajne mreže

Ministar energetike i rudarstva Republike Srpske Petar Đokić razgovarao je danas u Banjaluci sa zamjenikom generalnog direktora kompanije Zarubežnjeft (Zarubezhneft) Igorom Šćelkunovim. Na sastanku je razgovarano o poslovanju kompanije Zarubežnjeft u Republici Srpskoj, mogućnostima daljeg investiranja, te je izražen interes za unapređenje saradnje. Šćelkunov je istakao da je ova ruska kompanija zainteresovana da nastavi investiranje u

Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDJE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDJE

Pratite na našem portalu vijesti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izvještaje.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.