Izvor: Indikator | Srijeda, 14.08.2019.| 11:40
Izdvojite članak Odštampajte vijest

Šta su negativne kamate ECB-a i kakve posljedice donose

Ilustracija (Foto: Maryna Pleshkun/shutterstock.com)
Evropska centralna banka ne samo da drži negativne ili tzv. kaznene kamate, već će ih uskoro i povećati. Koje su posljedice? Ovo su najvažnija pitanja o negativnim kamatama.

Od sredine juna 2014. komercijalne banke moraju plaćati kamate kada parkiraju višak novca kod Evropske centralne banke (ECB). Trenutno je to 0,4%.

Banke bi trebale biti pokrenute da ne koče višak likvidnosti, već da daju više kredita. To bi trebalo potaknuti ulaganja i potrošnju u evrozoni, što bi sa svoje strane trebalo potaknuti rast i inflaciju.

Činjenice: Ekonomski rast u evrozoni gubi na značaju. Bruto domaći proizvod porastao je u prošlom tromjesečju samo za 0,2%. Istovremeno, stopa inflacije odmiče se od cilja nešto manje od 2%, što ECB smatra da je nivo koji osigurava stabilnost cijena. Inflacija je u julu bila 1,1%, najniža od februara 2018. godine.

Koliko to košta banke?

Prema proračunima Saveznog udruženja njemačkih banaka, banke u evrozoni trenutno moraju plaćati više od 600 mil EUR mjesečno negativnih kamata za prekomjernu likvidnost ECB-u. Računato na godinu, ukupno je riječ o iznosu od oko 7,5 mlrd EUR. Kaznenim kamatama posebno su pogođene njemačke banke koje tradicionalno imaju višak depozita klijenata. U skladu s tim, one nose otprilike jednu trećinu negativnih depozita u zoni evra.

Dugo se bankama i štedionicama savjetovalo da prikupljaju više kamata na kredite nego što štedišama plaćaju za depozite. No, obilni kamatni viškovi su istorija: ECB je gurnula kamatne stope na rekordno nizak nivo, razbijajući industriji dohodak.

Problemi bankarske industrije postali su mnogo veći sa negativnim kamatama. Oni već trpe zbog žestoke konkurencije i ekonomskog pada. Osim toga, u digitalizaciji su visoki regulatorni troškovi i skupa ulaganja. Tradicionalne banke s podružnicama također se bore s konkurentima i fintech izazivačima.

Na šta ulagači trebaju obratiti pažnju u vrijeme kaznenih kamata?

Banke prenose negativne kamate na tvrtke, velike investitore poput fondova i na bogate privatne kupce. Prema istraživanju koje je proveo portal biallo.de, 30 institucija u Njemačkoj naplaćuje takozvanu skrbničku naknadu za privatne kupce, uglavnom u iznosu do 100.000 EUR. Za većinu je ta naknada 0,4%. Ogromna većina kupaca tako se čuva od negativnih kamatnih stopa.

Trenutno ne izgleda tako. Jer takav bi korak natjerao kupce u konkurenciju. - Ne vjerujem da ćemo dobiti negativne stope na sve strane - kaže izvršni direktor Finanztipa Hermann-Josef Tenhagen u intervjuu za n-tv.de. - Prva štedionica koja to učini, dobit će toliko novca da će to izbjegavati u najvećoj mogućoj mjeri. -

Zar banke ne mogu na drugi način prenijeti troškove?

Mogu - a neki će vjerovatno i pokušati. Što duže kamatna stopa postoji, veća je vjerovatnost da će institucije povećati naknade. Povećanja cijena su uporna tema u industriji.

- Okoliš kamata ne možete loviti samo smanjenjem troškova - rekao je izvršni direktor Deutsche Bank Christian Sewing sredinom jula "Handelsblattu" - ubrzo nakon što je najavio plan oporavka koji uključuje i demontažu hiljada radnih mjesta.

- Ne mogu zamisliti da će banke koje trenutno nude besplatni račun, to raditi uz politiku kamata sljedećih nekoliko godina ili desetljeća. -

Je li kraj kaznenih kamata na vidiku?

Ne, naprotiv. ECB je nedavno predložila da kaznena kamatna stopa od trenutno 0,4% bude dodatno pooštrena. Porast kamatnih stopa, kojem su se nadale štediše i kojega su se zajmoprimci bojali, tako je sve dalje, navodi n-tv.de.

Unos komentara je omogućen samo ulogovanim korisnicima.