Nova trasa za obilazak Neuma - Hrvatska planira izgradnju autoputa od 47 km sa tunelima i mostovima, u toku tender za studiju izvodljivosti

Hrvatske autoceste (HAC) su na osnovu zaključka vlade krenule u realizaciju projekta cestovne povezanosti s južnom Dalmacijom na mrežu autoputeva Hrvatske na potezu od čvora Metković do budućeg mosta Pelješac i od čvora Doli do Dubrovnika.

Riječ je o projektu gradnje autoputa do budućeg mosta Pelješac i gradnji autoputa do Dubrovnika. HAC je objavio tender za izradu studijskih dokumenata koji, između ostalog, obuhvataju i izradu idejnog rješenja s procjenama troškova gradnje i izradu prometnog modela, piše Jutarnji list.

Od ponuditelja se traži i analiza mogućeg prometnog povezivanja preko Neuma, no prema nezvaničnim informacijama ta je opcija nakon gradnje Pelješkog mosta najmanje vjerojatna.

U sklopu tenderske dokumentacije HAC je prvi put predložio i trasu budućeg autoputa te neke od tehničkih uslova po kojima bi se autocesta gradila. Tako se od ponuditelja traži da razrade mogućnost da se autoput u prvoj fazi sagradi u poluprofilu autoceste, odnosno prometnica s dvije prometne trake.

Sagovornici Jutarnjeg lista u HAC-u slažu se kako je gradnja autoputa u dvije faze, ako se gleda građevinski, skuplja, no gledajući na duže razdoblje ima i svoje benefite. Naime, nakon gradnje poluautoceste na njoj se može naplaćivati cestarina i na taj način akumulirati sredstva za nastavak gradnje.

Početak u Metkoviću

Prema prijedlogu HAC-a, trasa autoputa prema Pelješkom mostu počela bi kod čvora Metković, a završila kod čvora Duboka netom pred mostom. Dužina trase je 18,4 kilometra, a proteže se iznimno zahtjevnim terenom te bi na njoj trebalo sagraditi čak deset raznih objekata ukupne dužine 9.530 metara, što je više od 50% trase.

Riječ je o pet tunela, od kojih su najduži tunel Ježevac od 3.290 metara i tunel Rujnica u dužini od 1.000 metara. Drugi izuzetno zahtjevan objekat je novi most preko Neretve. Njegova je predviđena dužina čak 1.540 metara. S obzirom na muljevito tlo oko rijeke, riječ je o izuzetno teškom građevinskom zahvatu. U HAC-u kažu da je trasa podložna promjenama, a s obzirom na okoliš, može se pomaknuti samo stotinjak metara lijevo ili desno.

S velikom dozom opreza se procjenjuju mogući troškove gradnje te se smatra kako bi ona mogla iznositi oko 17 mil EUR po kilometru za puni profil autoputa. U tom bi slučaju ovih 18,4 kilometra autoputa u punom profilu stajalo oko 312 mil EUR. U slučaju gradnje poluautoceste najvjerojatnije bi se već u prvoj fazi probile druge cijevi najdužih tunela te sagradila stupišta mostova i vijadukta za puni profil prometnice.

U čvoru Duboka završio bi se autoput i počela nova državna cesta koja bi se spuštala na Pelješki most i prolazila preko poluotoka. Riječ je o cesti u dužini od 32 kilometra za čije su izvođače tenderi još u toku. Ona bi stala u čvoru Doli gdje bi počela autocesta prema Dubrovniku u dužini od 28,6 kilometara. U tenderu za izradu studijskih dokumenata HAC je kao prijedlog trase priložio kartu nekadašnje trase autoceste koja je usvojena 2009.

- To je ono što mi u HAC-u imamo - kažu sugovornici za Jutarnji. Prema tom projektu, na trasi treba sagraditi 30 objekata, od čega deset vijadukata, devet tunela i osam podvožnjaka.

Trasa ove autoceste prolazi uskim prostorom između mora i državne granice s Bosnom i Hercegovinom. Koliko bi gradnja ovog dijela autoputa stajala, također je teško procijeniti. Prema troškovniku iz 2009. godine, kada je potpisan ugovor za gradnju ove prometnice, ova dionica autoceste stajala je 3,675 milijardi kuna bez PDV-a. To znači da bi gradnja 47 kilometara autoceste čvor Metković - Pelješki most i čvor Doli - Dubrovnik koštalo malo manje od šest milijardi kuna (oko 810,7 mil EUR). Kad se tome doda cijena gradnje Pelješkog mosta i nove ceste preko Pelješca, dolazi se do iznosa od oko devet milijardi kuna (oko1,2 mlrd EUR) za povezivanje krajnjeg juga države s ostatkom zemlje preko teritorija Hrvatske.

Rokovi

Prema tenderskoj dokumentaciji, rok za izradu studijskih dokumenata je devet mjeseci, a nakon toga Vlada mora donijeti odluku hoće li i na koji način ići u gradnju nastavka autoputa prema Dubrovniku. U Vladi i HAC-u računaju i na finansiranje ovog projekta iz fondova EU. Ako se donese odluka o gradnji autoputa, u optimističnoj varijanti bilo bi potrebno tri godine za izradu potrebne dokumentacije. To uključuje i ponovno ishođenje dokumentacije za dionicu Doli - Dubrovnik jer ona koja je izdata prije deset godina više ne vrijedi. Ako bi dokumentacija u tom roku bila izdata, HAC bi krajem 2022. mogao raspisati tender za početak radova.

Tada bi već, tako barem tvrdi hrvatski premijer Andrej Plenković, trebali biti završeni Pelješki most i nova cesta preko poluotoka. Naime, prema njegovim riječima, taj bi projekt trebao biti završen 1. februara 2022. godine, iako je to u ovom trenutku teško zamisliti jer još nisu odabrani izvođači radova za pelješku cestu.

Za prvu dionicu rok gradnje je 30 mjeseci i da danas počnu radovi, ta dionica ne bi bila završena prije marta 2022.