BiH godišnje izveze 79.000 tona mliječnih proizvoda - U budućem razvoju važno mjesto pripada manjim proizvođačima sa specifičnim proizvodima

Bosna i Hercegovina izveze 79.000 tona mliječnih proizvoda godišnje, što je količinski za 22.000 tona više nego što uveze, međutim, vrijednost izvoza u 2018. je stigla na 89 mil KM, dok ukupna vrijednost uvoza premašuje 154 mil KM.

Ali iz USAID/Sweden FARMA II Projekta navode da se trendovi mijenjaju. Nakon porasta od 17% izvoza u sektoru mljekarstva, u odnosu na 2017, i ova godina obećava bolje rezultate sa otvaranjem tržišta Evropske unije.

Ističu da na putu rasta i razvoja sektora mljekarstva, osim velikih proizvođača, važnu ulogu igraju oni manji koji su već postali prepoznatljivi po specifičnosti svojih proizvoda poput Promilka. Za njih je jednako važno postići i veće prisustvo na domaćem tržištu. Direktor i vlasnik te kompanije Ibro Daguda želi učiniti prozorski sir prepoznatljivim u regiji.

- Važno je omasoviti stočni fond na ovom kraju, te već radimo i na prijedlozima novih projekata kako oživjeti ovaj kraj. Imamo dobru saradnju sa mljekarama u široj regiji, povezujemo se i vjerujem da možemo učiniti da naši krajevi ožive i ponude jednu novu perspektivu razvoja - zaključuje Daguda.

Najznačajniji uvoz po udjelu i vrijednosti čine sir edamer (više od 26,8 mil KM) i sir gauda (više od 14 mil KM). Zbog tih izazova, USAID/Sweden FARMA II Projekt podržava proizvođače sira da pronađu svoje mjesto na domaćem i međunarodnom tržištu.

Kompanija Eko sir Puđa je kroz saradnju s USAID/Sweden FARMA II projektom osigurala nove tehnologije u kontroli kvalitete mlijeka kod farmera, a nove prakse i efikasniji mehanizmi zaštite osiguravaju dugotrajnu saradnju i povjerenje koje je ključno za proizvođača, ali i za zajednicu. Takve priče ohrabruju i druge da ulažu i jačaju svoje kapacitete. Livanjski sir je apsolutni rekorder po izvozu, kada su u pitanju sirevi iz Bosne i Hercegovine.

Maid Smajić i njegova sestra Mediha Jašarević osnovali su kompaniju Zlatna kap u Jelahu 2008. Zbog problema sa otkupom i plasmanom mlijeka okrenuli su se proizvodnji sira.

- Pronašli smo metodologiju, zatim smo uradili procjenu potreba tržišta i prepoznali prave prilike. Uz podršku USAID/Sweden FARMA II osigurali smo nabavku muzilica, razmijenili dobre prakse i učestvovali u školi sirarstva. Obuke su nam omogućile da naučimo recepturu i proizvodnju različitih vrsta sira, a istovremeno da proces proizvodnje bude usklađen sa EU standardima. Radimo sa 240 kooperanata, a počeli smo sa 10 grla. Danas radimo otkup koji dostiže dva miliona litara - pojasnio je Smajić.

Uredba Evropske komisije kojom se uređuju uslovi zdravlja životinja i javnog zdravlja, te uslovi veterinarskog certificiranja za unošenje sirovog mlijeka i mliječnih proizvoda namijenjenih prehrani ljudi u EU propisuje popis "trećih zemalja", među kojima je Bosna i Hercegovina, a kojima je odobreno unošenje takvih pošiljki u Evropsku uniju.

Nakon što je BiH dobila pozitivne ocjene te joj je odobren izvoz za sve tri kolone mliječnih proizvoda, koji su razvrstani po obavezama termičke obrade, u ovoj godini se očekuje značajan napredak. Međutim, dominantni partneri za mljekare iz BiH ostaju zemlje regije. Prošle godine su u Crnu Goru izvezili 33 mil KM vrijednosti mliječnih proizvoda, 17 u Srbiju, 15 u Makedoniju, 10 na Kosovo, a 10 miliona na tržište Hrvatske.

Sirari širom zemlje imaju potrebnu tehnologiju, zadovoljili su tražene standarde te se sada bore za svoje mjesto na domaćem, ali i međunarodnom tržištu. Takav je slučaj i sa kompanijom Kupres Milch.

Munevera Žilić iz Kupres Mlicha rekla je da su oni mala mljekara koja godišnje proizvodi oko 23 tone delikatesnog sira, ali bilježi konstantan rast i sa nedavnim ulaganjima mljekara je na putu da u narednoj godini udvostruči svoju proizvodnju.

- Odličan kvalitet sireva potvrđen je brojnim nagradama na sajmovima u BiH i Srbiji, uključujući i zlatne medalje za kvalitet dobivene u Beogradu i Novom Sadu. Kompanija ima implementiran HACCP sistem, dobili smo izvoznu dozvolu i uspješno izvozimo za Tursku, a u planu je i sticanje izvozne dozvole za tržište EU - dodala je Žilić.

U 2018. iz BiH je izvezeno 11 puta manje vrijednosti sira od vrijednosti uvoza. No, priče Promilka, Eko sir Puđe, Zlatne kapi i Kupres Milcha šalju pozitivnu poruku, te jasan znak da bosanskohercegovački sirevi, uprkos svim izazovima i preprekama, osvajaju zlatne medalje, uspješno se izvoze i još im samo treba dati pravu priliku na domaćem tržištu, saopćeno je iz USAID/Sweden FARMA II projekta.