U BiH, ako je suditi po standardima koji važe u Evropi, nedostaje 2.000 doktora i 4.500 medicinskih tehničara, tvrde sindikalci, a kako navode, neke manje lokalne zajednice bi uskoro mogle potpuno ostati bez ljekara, jer "bijeli mantili" odlaze u veće zdravstvene ustanove ili u evropske zemlje.
Zijad Latifović, predsjednik Nezavisnog strukovnog sindikata zaposlenih u zdravstvu FBiH, smatra da ljekara i drugog osoblja nedostaje u cijeloj BiH, odnosno i u RS i u FBiH.
Naglašava da se u manjim opštinama bilježi nedostatak ljekara, poput Drvara, i u livanjskim opštinama.
- Problem je nedostataka kompletnog zdravstvenog osoblja, mi imamo nekih ambulanti i u FBiH i u RS gdje nema ni medicinskih sestara - rekao je Latifović.
Miodrag Femić, predsjednik Međunarodne asocijacije doktora medicine za jugoistočnu Evropu, rekao je da oni više od tri godine ukazuju na problem da će doći do odliva ljekara i medicinskih radnika svih profila iz svih zdravstvenih ustanova, što se i pokazalo u stvarnosti.
- Posebno u sekundarnoj i tercijarnoj zdravstvenoj zaštiti, međutim, i u domovima zdravlja. Imamo na terenu situaciju da iz nekih domova zdravlja u RS idu 'bijeli mantili' u Federaciju, gdje im je duplo veća plata, a iz FBiH ljekari odlaze put Evrope - tvrdi Femić.
Dodao je da je najveći problem odliv medicinskog kadra bez povratka nazad, a najgore u svemu tome je što odlaze sa porodicama.
- Postavlja se veliko pitanje na koje nijedno ministarstvo nema odgovor, a to je: Ko će nas sutra liječiti. Ljudi u RS uslovljavaju se specijalizacijom, da moraju da vraćaju duplo, odnosno duplo duže moraju raditi i na taj način ih vežu za ustanovu, što je protivzakonito - rekao je Femić.
Naveo je da ljekari potpišu ugovor za specijalizaciju, primjera radi, iz hirurgije, koja traje šest godina, a onda moraju vratiti 12 ili 18 godina radno.
-Ko ne bude radio tako, prijeti mu se tužbom. Radimo na rješavanju ovog problema i pokrećemo kolektivne tužbe - naveo je Femić.
Milenko Granulić, predsjednik Sindikata zdravstva i socijalne zaštite RS, rekao je da u domovima zdravlja u RS ima doktora u većim lokalnim zajednicama dok u manje opštine, poput Han Pijeska, Čajniča, Ljubinja i Berkovića skoro niko neće da ide i tamo nedostaje ljekara.
- Doktora na Birou za zapošljavanje ima, ali oni ne žele da idu u male opštine, gdje su niske plate, i bojim se da ćemo ostati bez ljekara, posebno u malim opštinama, jer se trenutno povlače doktori iz penzije koji mogu raditi - ističe Granulić.
Dodaje da bi o tom problemu trebalo povesti računa, odnosno da se tim doktorima poveća plata, i ne samo njima, već svim zaposlenim u zdravstvu.
Adisa Fakić, doktor otorinolaringologije i predsjednik Sindikata radnika u zdravstvu Tuzlanskog kantona i predsjednik Izvršnog odbora Sindikata zaposlenih u zdravstvu FBiH, kaže da, prema standardima i normativima, ljekara fali, ali ne zbog odlaska već se radi o tome da je u Tuzlanskom kantonu bila na snazi zabrana zapošljavanja u javnim ustanovama.
- Standardi i normativi su od 1980. godine i mijenjaju se pojedinačno po granama medicine, tako da ti standardi propisuju da treba malo ljekara, s obzirom na broj stanovnika. Tako, recimo, jedan ljekar otorinolaringolog liječi 60.000 osiguranika, što znači da na cijelu Tuzlu dođu samo dva doktora, što je premalo - rekla je Fakićeva i dodala da je rješenje ovog problema izmjena tih standarda i normativa.
Prema standardu EU, oko 360 doktora treba da dođe na 100.000 građana.