Izvor: Agroklub | Ponedjeljak, 10.06.2019.| 12:46
Izdvojite članak Odštampajte vijest

Ninići iz Novog Grada povadili 2.500 sadnica voća kako bi ih spasili od poplava i ponovo posadili

Ilustracija (Foto: Vlad Teodor/shutterstock.com)
Petar Ninić i njegova supruga Nina pokrenuli su rasadničarsku proizvodnju starih i otpornih sorti u kojima su vidjeli svoju budućnost. Upravo su ove sorte sve više u fokusu javnosti i zanimanja voćara.

Ipak, vremenske neprilike ne idu na ruku poljoprivrednim proizvođačima, a ova je godina posebno teška. Poplave su prijetile i rasadniku koji se nalazi u Vitasovcima kod Novog Grada pa su se odlučili za nesvakidašnju prasku - počupali su sadnice iz rasadnika te ih privremeno sklonili "na suvo".

Odluka o spasavanju rasadnika starih sorti voća, kako kaže Petar Ninić, 32-godišnji inženjer poljoprivrede za agrarnu ekonomiju i ruralni razvoj, donesena je lako. Međutim, odluci je prethodila višednevna analiza svih mogućih načina spasavanja sadnica, kao i analiza vremenskih uslova i mogućnosti za izlivanje reke Sane na površinu rasadnika.

- Kada je prognoza ušla u 72 sata do poplava, bilo je već gotovo izvjesno da će do poplava i doći. Već tada je donesena odluka o premeštanju sadnica iz rasadnika na lokaciju koja ne plavi. To je bila najrizičnija metoda za spasavanje sadnica, jer je sam postupak sa sadnicama, koje su u rasadniku bile već više od mjesec dana i koje su se već počele razvijati, mogao da dovede do toga da se sve sadnice osuše od stresa u procesu. U saradnji sa jednim od najvećih domaćih stručnjaka za ishranu i zaštitu bilja, inženjerom Igorom Veselicom, definisan je efikasan tretman za ublažavanje stresa kod biljaka u prosecu njihovog premeštanja i ponavljanja sadnje - kaže Ninić.

Takođe, u saradnji sa dr Nadom Zavišić, sa Poljoprivrednog instituta u Banjaluci definisana je metodologija načina vađenja sadnica iz zemlje, njihovog privremenog trapljenja i ponovnog vraćanja u zemlju. Sama akcija je organizovana na kvalitetan način i sprovedena je u kratkom vremenskom roku.

- Sadnice su se pažljivo "podigle" iz zemljišta i u veoma kratkom roku utrapile na traktorske prikolice i u gajbe, pri čemu je izvršen tretman korijena sa tačno definisanom kombinacijom antistres i preparata za ishranu bilja. Poslije toga, "pokretni" trap sa sadnicama je uskladišten na suvo u cilju onemogućavanja ispiranja primjenjenih sredstava iz zone korena.

Iz rasadnika je povađeno oko 2.500 sadnica, koje su kalemljene ove godine početkom aprila. Riječ je starim sortama jabuke, kao što su prijedorska zelenika, kolačara, bijela petrovača, kožara i dr. Dvogodišnja kruška i jabuka su ostavljene u rasadniku pri čemu je najveći dio spasen nakon poplava. Cilj je bio da se iznesu novi kalemovi, koji još nemaju razvijen korenov sistem i čije spojno mjesto nije još u potpunosti sraslo.

- Samo dan po završetku akcije, prognoze su se obistinile i na rasadniku je bilo oko 1,3 m vode uz pojavu matice u određenim dijelovima. Poplava je nažalost uništila cjelokupnu infrastrukturu rasadnika, odnosno ogradu i stubove, međutim, odmah nakon povlačenja vode, uz pomoć porodice i prijatelja sve je vraćeno u provobitno stanje, kako bi se sadnice mogle čim prije vratiti u zemlju - objašnjava Ninić.

Na pitanje, koliko prije poplave su počupali sadnice, Ninić kaže da su sadnice povađene iz rasadnika 48 sati prije poplava. Akcija je izvedena u subotu, dok su u nedjelju popodne počeli prvi pljuskovi da bi već u pondjeljak Sana počela da izlazi iz korita.

- Voda je u rasadniku bila gotovo 5 dana, pri čemu je na svakom kvadratnom metru rasadnika bio pritisak vode od preko jedne tone. Zemljište je nakon povlačenja vode bilo sabijeno, te je nakon prosušivanja ponovno dovedeno u stanje za sadnju i to pomoću manjih mašina i specifičnih starih priključaka sa konjskom vučom. Cilj je bio da se ne vrši dodatno sabijanje zemljišta sa traktorom.

Inače, prije poplava, korijenov sistem je u momentu ponovnog trapljena sadnica na prikolice i gajbe tretiran specifičnom kombinacijom profesionalnih đubriva i antistres preparata, dok je u trapu vršeno folijarno tretiranje kalemova svaka dva dana sa antistres preparatima. Odmah po vraćanju sadnica u rasadnik, pristupilo se tretmanima biljaka sa preparatima za ukorenjavanje i prevazilaženje stresa.

Biljke su vraćene u rasadnik tačno 14 dana poslije iznošenja iz istog, tačnije, 25. maja.

- Nakon ponovne obrade zemljišta i otvaranja kanala, biljke su nježno posađene, kao npr. paprika, svaki kalem pojedinačno sa posebnom pažnjom. Istovremeno je druga ekipa stavljala navodnjavanje i svakom posađenom redu je odmah puštana voda. Akcija je bila dobro organizovana i sve biljke su vraćene u zemlju za jedan dan - kaže Ninić.

- Trenutno ih njegujemo (navodnjavanje, ishrana, zaštita i dr.) i za sada je situacija veoma ohrabrujuća. Najveći dio biljaka je preživeo stres kojem je bio podvrgnut. Praktično, posmatrani kalemovi su sađeni dva puta na isto mjesto. U nastavku godine ćemo pratiti njihov dalji razvoj. U najgorem slučaju, imaćemo dvogodišnje sadnice, što je izuzetan rezultat u odnosu na totalnu štetu koju bi poplava napravila - kaže on.

Pravovremene meteorološke informacije

Inače, porodica Ninić je veliku štetu pretrpjela 2014. godine. koja je ujedno bila i početak u ovoj proizvodnji.

- Na rasadniku je tada bilo oko 3 m vode, i on je praktično zbrisan sa cjelokupnom infrastrukturom. Procjenjene štete su bile oko 13.000 KM.

Velika pomoć i od vrsnog meteorologa Marka Čubrila. Ko je najviše pomogao u ovoj odluci?

- Odluka je donesena na osnovu pravovremenih i kvalitetnih informacija. Danas su meteorološki podaci i prognoze veoma dostupni. Potrebno je samo uvažiti one koje su kvalitetne. Srećom, pratimo nekoliko takvih. Osim toga, od 2014. godine mnogo smo napredovali u posmatranoj proizvodnji i sve vrijeme se podsvjesno spremali za ponavljanje poplava. Kada živite i radite pokraj reke, to je neminovno. Međutim, jednom u 5 godina i nije toliko loša statistika, uz organizovanje spasilačkih misija kao što su ove. Osim meteorologa, najveći značaj u akciji su imali stručnjaci, koji su sa nama isplanirali sve segmente ove akcije i na kraju porodica i prijatelji koji su nam pomogli da je realizujemo. Gospodina Marka Čubrila pratim putem društvenih mreža već neko vrijeme. Čovjek je vrstan meteorolog, skoro nepogrješiv i uvijek spreman da se stavi na raspolaganje svima kojima može pomoći za specifične prognoze. Čubrilo je najavljivao poplave čak više od sedam dana prije njihove pojave i pri tome izračunao skoro tačne količine padavina. Poznajući rijeku pokraj koje živimo i uz saznanje da je netom prije ovih poplava Sana početkom maja gotovo izlila (zemlja je prezasićena), bilo je očigledno da rijeka izlazi iz korita poslije prvog pljuska. Tako je i bilo - kaže Ninić.

Unos komentara je omogućen samo ulogovanim korisnicima.