Izvor: Politika | Utorak, 04.06.2019.| 11:04
Izdvojite članak Odštampajte vijest

Neimarsko pravo može da traje najduže 100 godina - Prednacrt građanskog zakonika u Srbiji uvodi značajne novine u gradnji

(Foto: Guilherme Cunha/Unsplash)
Neimarsko pravo koje uvodi prednacrt građanskog zakonika označava pravo oročene svojine na zgradi koja će biti podignuta na tuđem zemljištu, uz nadoknadu vlasniku parcele. Ovo pravo može da traje najduže 100 godina i za to vrijeme može da se naslijedi, proda ili pokloni. Neimar na tuđoj parceli mora da izgradi ugovoreni građevinski objekat, koji će biti njegovo vlasništvo. Međutim, kada jedan vijek prođe, neimarsko pravo prestaje i taj objekat će postati vlasništvo onog čija je parcela, odnosno njegovih naslednika.

- Ako pribavite parcelu na 100 godina da biste na njoj napravili zgradu, ta zgrada je vaša do isteka tog perioda, a za upotrebu parcele plaćate naknadu. Kada prođe 100 godina onda ta zgrada postaje vlasništvo vlasnika parcele. To je, u najkraćem, suština neimarskog prava, koje može biti od koristi mnogima - siromašnijim slojevima stanovništva koji na ovaj način mogu da izgradnjom obezbjede sebi kuću bez kupovine parcele, kao i dobrostojećim investitorima u velikim gradovima, posebno u centralnim gradskim zonama, gde je teško pronaći plac koji se prodaje. Investitori na ovaj način ipak mogu da dođu do takvih parcela i sagrade luksuzne i profitabilne objekte. Vlasnici parcela, koji nisu u mogućnosti da ih sami izgrade dobijaju naknadu ustupajući zemljište drugima na izgradnju - kaže za Politiku dr Nina Planojević, profesorka građanskog prava na Pravnom fakultetu u Kragujevcu.

Naglašava da je regulisanje neimarskog prava bio jedan od najtežih zadataka vladine komisije za izradu građanskog zakonika, koja je ispravno procijenila da je sada pravi trenutak da u pravo prvi put bude uveden ovaj institut.

Neimarsko pravo definisano je kao otuđivo i nasljedivo stvarno pravo na tuđoj parceli, koje titulara ovlašćuje na njenu upotrebu na određeno vrijeme u cilju izgradnje, držanja i korišćenja trajnog građevinskog objekta, na kome stiče svojinu koja traje koliko i pravo građenja, za šta vlasniku parcele plaća naknadu. Po prestanku prava građenja, vlasnik parcele takođe isplaćuje naknadu titularu ovog prava za izgrađeni objekat, koji prelazi u njegovu svojinu.

- Još ne znamo kako će neimarsko pravo izgedadi u praksi, a sve će to biti novo i za advokate, javne bilježnike i sudije, koji bi morali detaljno da se upoznaju sa ovim institutom, kako bi uspješno mogli da rješavaju konkretne slučajeve. Takođe treba riješiti i određene dileme u vezi sa uknjiženjem neimarskog prava i načinom njegovog upisa u katastar nepokretnosti, upisom svojine na novoizgrađenoj zgradi, kao i upisom ovog prava kao tereta na zemljišnoj parceli - kaže dr Planojević.

Neimarsko pravo može biti oročeno i na kraće vrijeme. Zakonik ne određuje najkraći rok, pa se može događati da se ugovori zaključuju na 20 ili 30 godina. U nekim državama neimarsko pravo je trajno, pa samim tim i pravo svojine na objektu.

Neimarsko pravo neće biti moguće na poljopriivrednom zemljištu, već isključivo na građevinskim parcelama, koje čak mogu da budu i već izgrađene, ali moraju imati mogućnost za gradnju još nekog objekta ili za njegovu dogradnju i obnovu. Zakonik treba da precizira i odredbe o nadgradnji postojećih objekata, kao i izgradnju nadzemnih i podzemnih objekata.

Unos komentara je omogućen samo ulogovanim korisnicima.