Izvor: Gradnja.rs | Petak, 31.05.2019.| 09:56
Izdvojite članak Odštampajte vijest

Preporod Kopenhagena - Od bankrota do najboljeg grada za život

Kopenhagen je bankrotirao 1994. godine pa je od oronulog, industrijskog centra, postao jedan od najboljih svjetskih gradova za život.

Danski urbanista Jakob Matzen, koji je nedavno gostovao u Muzeju šabačkih Jevreja u Šapcu, otpočeo je svoje predavanje fotografijom luke u kojoj građani opušteno plivaju. To je prije 40 godina bilo nezamislivo jer je voda bila toliko zagađena da je kupanje bilo, blago rečeno, nebezbjedno.

Kopenhagen danas ima očišćenu i uređenu luku u kojoj stanovnici uživaju, kao i odličnu infrastrukturu i urbanističku politiku koja akcenat stavlja na bicikliste i pešake.

Jakob Matzen objašnjava kako je nakon bankrota grada prije 25 godina, zemljište Kopenhagena prebačeno u vlasništvu organizacije By&Havn ali da grad ipak posjeduje 95% njenih dionica. Nakon uspostavljanja ovakve organizacije, počinje preporod grada.

Kopenhagen se trenutno nalazi pod upravom glavnog gradonačelnika i šest dodatnih gradonačelnika iz različitih oblasti.

Planiranje u Danskoj je sada jasno definisano kroz tri nivoa, odnosno nacionalni program planiranja, zatim gradski i naravno lokalni, koji nije od ništa manjeg značaja. U sam proces planiranja uključeni su investitori, administracija, političari, kao i građani i svako ima jasno definisanu ulogu, te svaki lokalni plan od početka do kraja traje između 45 do 60 nedjelja.

Naravno, tokom svakog pojedinačnog projekta postoje pregovaranja između investitora i gradske uprave, ali se zadati okviri i pravila moraju poštovati.

Čovjek i priroda kao mjera proporcije

Čovjek i njegove potrebe, kao i stanje njegovog duha bili su od izuzetnog značaja za urbanističku i arhitektonsku transformaciju Kopenhagena. Panorama grada, kakva je nekada bila, nije se značajno izmjenila. Novi objekti uglavnom ne prelaze četiri do pet spratova, osim novih posebno značajnih gradskih građevina, koje su nešto veće visine i gabarita.

(Foto: YouTube)
Značajan element Kopenhagena je voda. Osim luke, koja je uređena na način da se u njoj danas može neometano kupati, postoje i mnogobrojni vodeni kanali. Naime, stanovnici Kopenhagena nerijetko imaju problem sa znatnim količinama padavina, tako da je posebna studija bila usmjerena na stvaranje malih kanala kroz grad koji bi što efikasnije sakupljao kišnicu koja se potom vraća u sistem.

Danci su poznati po brizi za održivost, pa je tako i kroz projekat transformacije Kopenhagena utkan niz projekata iz ove oblasti, poput beskrajnih polja vjetrenjača, ali zelenih krovova na restoranima koji na vrhu objekta imaju bašte gdje uzgajaju biljke i povrće za svoje potrebe.

Bicikl kao glavni akter

S obzirom na činjenicu da 50% stanovnika Kopenhagena svakodnevno koristi bicikl kao prevozno sredstvo, od izuzetnog značaja je bilo oformiti funkcionalan sistem za bicikliste u gradu. Saobraćajnice su potpuno preuređene kako bi se stvorilo dovoljno prostora za biciklističku stazu na kojoj će se biciklisti osjećati sigurno. Jakob je istakao da je osjećaj sigurnosti kod biciklista i pripadanje gradu bio primarni element kojim su se vodili.


Saobraćaj je tako uređen da kada padne snijeg, prvo se čiste biciklističke staze, zatim trotoari pa onda tek saobraćajnice, jer stanovnici Kopenhagena koriste bicikl po svim vremenskim uslovima.

Tokom transformacije grada velika pažnja je bila usmjerena na mobilnost u gradu, odnosno na organizovanje kretanja tako da se mogu kombinovati različiti vidovi transporta, pa se sada, na primjer, može biciklom neometano ući u voz.

Jakob je tokom predavanja istakao da su stanovnici Kopenhagena u različitim životnim aspektima prepoznali benefite korišćenja bicikla kao prevoznog sredstva. Vožnja biciklom je brz i efikasan vid transporta u Kopenhagenu, svakako je jeftin i pozitivno utiče na zdravlje, a tu je i ekološki faktor.

Takođe, kako bi građani imali što efikasniji sistem mobilnosti, preko gradskih kanala je izgrađen veliki broj pješačkih i biciklističkih mostova, čiji je dizajn doprinio novom karakteru grada.

Recept za smanjenje cijene nekretnina

Pošto se Kopenhagen nalazi visoko na listi najboljih gradova za život, on je naravno i magnet za nove stanovnike. Svakog mjeseca u Kopenhagen se doseli novih 1.000 građana, te se planira da će do 2029. godine populacija ovog grada biti veća za 100.000 ljudi. Ovo, naravno, dovodi do povećanja cijena na tržištu nekretnina, pa je sada za kvadrat na atraktivnijim lokacijama u gradu potrebno izdvojiti i 10.000 evra.

Kako bi se izborili sa vrtoglavim porastom cijena nekretnina, gradske vlasti su odlučile da izgrade vještačka ostrva na kom će se graditi povoljni stanovi, kao i stanovi za studente. Oni se nadaju da će sa povećanjem broja stambenih jedinica u gradu pasti cijena kvadrata. Zanimljivo je da se plan za izgradnju ostrva bazira na sakupljanju zemlje koja ostaje kao višak prilikom izgradnje novih metro trasa.

Ta zemlja se skladišti na mjesto koje je predviđeno za buduću lokaciju ostrva, tako da su planovi veoma ekološki i promišljeni.

Jakob je istakao da i u Kopenhagenu kao i u svakom drugom gadu postoji podijeljeno mišljenje građana, ali da se pravila i strategije moraju poštovati kako bi se stvorio bolji grad za sve njegove stanovnike.
Unos komentara je omogućen samo ulogovanim korisnicima.