Izvor: eKapija | Srijeda, 29.05.2019.| 10:49
Izdvojite članak Odštampajte vijest

Koliko napredujemo u tranziciji ka pametnim gradovima? - Potrebno veće korišćenje akademskih i praktičnih znanja

Ilustracija (Foto: metamorworks/shutterstock.com)
Pametni gradovi su koncept koji je zasnovan na sinergiji svih relevantnih učesnika u njenim strateškim projektima, odnosno podrazumijevaju čvrstu saradnju akademije, industrije i lokalne uprave.

Ono u čemu su saglasni predstavnici akademske zajednice jeste da se u javnosti koncept pametnih gradova predstavlja u svojoj pojednostavljenoj definiciji, te da ne uspijevamo da obuhvatimo dubinu i trajnost promjena koje uvođenje pridjeva "smart" podrazumijeva.

- Dovoljno je postaviti nekoliko senzora za kontrolu onečišćenja zraka možda još i parkirnig senzor da bi se grad pohvalio kako je "smart". Mislim da je svakako pozitivno da vidimo ovake pomake, ali sigurno je da postoji određeno nerazumijevanje smisla provođenja tranzicije gradova prema pametnim gradovima kakve možemo vidjeti na Zapadu – kaže za eKapiju, doc. dr sc. Tomislav Volarić, sa Sveučilišta u Mostaru.

Prof. dr Gordana Gardašević sa Elektrotehničkog fakulteta u Banjaluci ističe da su mogućnosti koje donosi primjena savremenih tehnologija u oblasti inženjerstva postale odnedavno predmet interesovanja i naših lokalnih zajednica.

- Međutim, aktivnije učešće podrazumijeva pripremu adekvatne strategije, sa jasno definisanim ciljevima i metodologijom implementacije koja će obezbijediti dugoročnu održivost i efikasnost potencijalnih rješenja. Ukoliko se na ovaj način bude planirao razvoj naših gradova, tada imamo mogućnost da brojne prednosti ovog koncepta primjenimo i u našem okruženju. Veoma je važno razvijati svijest o značaju digitalizacije i primjene novih tehnologija, te kreirati savremene studijske programe koji će generisati neophodne profile stručnjaka i inženjera u ovim oblastima – navodi Gardašević.

Ona smatra da su najveći potencijal uvijek ljudski resursi.

- Ulaganje u bolju budućnost mladih generacija je i garancija da će se smanjiti odlazak najboljih, ali i da će jedno društvo kao cjelina opstati i razvijati se. Takođe, neophodno je da sagledamo značaj pametne specijalizacije sa ciljem afirmisanja domaćeg razvoja. U tom smislu, razvoj koncepta pametnih gradova predstavlja generalno i razvojni potencijal našeg regiona. Da bi se u tome uspjelo, istraživačka infrastruktura i resursi se moraju, u mnogo većem kapacitetu, koristi za oživljavanje domaćeg razvoja i pokretanje industrijskih kapaciteta. Tehnologija nam je sada dostupna i na raspolaganju je društvenoj zajednici. Ovakvi projekti mogu pokrenuti brojne pozitivne procese i potrebno ih je afirmisati.

Doc dr. Tomislav Volarić kaže da gradovi u cijeloj BiH nisu dovoljno iskoristili potencijal fakultetskog znanja o ovim temama.

- Također, sigurno je i da se akademska zajednica nije otvorila gospodarstvu na pravi način. Raduje me što na nekoliko projekata možemo vidjeti da riječ "smart" dolazi od studenata i profesora – navodi on.

Slobodan M. Dragičević, rukovodilac IT Centra Privredne komore RS, smatra da mi samo uljepšavamo, a ne mijenjamo u suštini određene stvari, pojave i ponašanja nas samih.

- Kopiranje bez lokalnih vrijednosti i pojašnjenja za nekoga ništa ne znači. Japanac će kupiti bilo šta, ali ako to nešto ima "priču"! Zauzimamo prostor u kojem se čovjek osjeća opušteno, a uz digitalna rješenja i moderno i evropski. To se odnosi i na efekte lokalne uprave koju neki poistovjećuju direktno sa politikom (mišljenja mladih ljudi i lidera te zaposlenih u IT kompanijama) jer jednostrano određuju uslove života i rada građana. Građani jasno moraju vidjeti benifite ako plaćaju razna opterećenja – navodi Dragičević.

Dodaje da svi gradovi imaju podjednaku šansu da se priključe modernim tokovima digitalizacije, ali su smanjene mogućnosti u onima gdje ne postoji koncentracija mladih, koji lako i jednostavno implementiraju inovacije u raznim oblastima.

- U našim uslovima pojedine lokalne zajednice imaju veća izdvajanja iz budžeta, ali su oni u korelaciji sa planovima koji se razvijaju u uskim krugovima stručnjaka i entuzijasta. Potreban je širi front mladih, odlično obrazovanih i kreativnih ljudi kojima će se dati uslovi i prilika da pokreću inicijative. Postojeće šarenilo nije dovoljno da se racionalno i planski realizuju ni zahtjevi lokalne privrede. Sve ovo je vezano za kvalitet života građana – navodi Dragičević.

(Foto: Willyam Bradberry/shutterstock.com)
IT industrija – Nosilac promjena ili trend?

Zanimanja u IT industriji su najtraženija zanimanja u BiH, navodi profesor Volarić i dodaje da je nama problem zadržati najbolje ljude iz ovoga područja i da ćemo se sa ovim izazovom sve više boriti.

- Također najveći zaostatak za ostalim zemljama imamo s digitalizacijom društva općenito i mislim da ovdje ima najviše prostora da se "iskoristiti" domaće znanje.

Dragičević smatra da je IT sektor i kod nas, baš kao i u svijetu, najatraktivniji.

- Pošto su rad i usluga u IT sektoru bazirani na konkretnim znanjima i inovacijama IT sektor je još neprihvaćen od strane drugih sektora u privredi i vanprivrednim djelatnostima. Zbog nedostatka stručnjaka iz ove oblasti samo neke IT kompanije imaju razvijen Core Business i digitalizacija MSP bi mogla da bude veliki pokretač procesa. Naime, složenost aplikacija, a posebno razvoj industrijskih rješenja je u oskudici. Iskustva inženjera i programera u velikim i složenim digitalnim industrijskim sistemima ne postoje pa je svaki pokušaj izlaska na nova tržišta dugotrajan proces uz nadogradnje znanja i iskustava – ističe Dragičević.

On navodi da je bitno istaći i postojanje diferenciranih znanja tako da su neki fakulteti obrazovali beskoristan kadar.

- Nama su potrebe za IT stručnjacima značajne i u privredi. U Njemačkoj na CNC mašinama ne rade operateri već inženjeri. Trenutno radno okruženje u IT kompanijama je najbolje projektovano i pripremljeno za slobodu razmišljanja i kreativnost ne podrazumijeva sputanost i loše obrazovanje ili nekakve "brze" nadogradnje. Zato se i koriste termini "smart" ili "pametan" pa bio to telefon ili jedan grad.

Gordana Gardašević
Da u BiH postoje IT kompanije sa vrlo uspješnim poslovnim rezultatima i u međunarodnim okvirima, slaže se i profesor Gardašević.

- Međutim, sasvim je sigurno da taj kapacitet nije iskorišten za razvoj i unapređenje domaćeg privrednog i industrijskog razvoja. Jedan od razloga je i nepostojanje ekosistema, tj. okruženja koje podrazumijeva intenzivniju saradnju akademije i industrije, sa ciljem da se formiraju startap i spin-off kompanije, te poslovni inkubatori koji bi motivisali mlade stručnjake da svoja rješenja plasiraju u okviru lokalne zajednice, ali i šire - navodi Gardašević.

Digitalizacija kroz projekte

Elektrotehnički fakultet u Banjaluci nosilac je projekta "Banjaluka - pametni grad". U okviru trogodišnjeg plana realizacije Projekta (2017-2020) predviđeno je nekoliko faza: istraživanje i izrada studije izvodljivosti sa prijedlogom tehnološkog rješenja; nabavka savremene opreme i platformi za razvoj konkretnih rješenja; realizacija pilot-projekta; jačanje partnerstva između naučno-istraživačkih organizacija i poslovnog sektora radi prenosa i komercijalizacije znanja.

- Naša želja je da "projektujemo" grad koji je "po mjeri čovjeka". Želimo pokazati da tehnologija može, ukoliko se adekvatno primjeni, unaprijediti kvalitet svakodnevnog života, a da pri tome ne naruši ekološki status i prirodno okruženje. Trenutno radimo na rješenju iz domena inteligentne saobraćajne infrastrukture, ali planiramo i projekte u drugim oblastima. Koncept pametnih gradova se zasniva na energetski efikasnim rješenjima, koja značajno štede resurse i olakšavaju funkcionisanje grada na održivim osnovama. Transformacija industrijskog sektora je takođe jedan od preduslova za uključivanje u savremene tokove digitalnog društva – pojašnjava profesor Gradašević.

Sveučilšte u Mostaru je osnovalo IT Centar (SUMIT) koji radi na digitalnoj transformaciji Sveučilišta, a planiraju pokrenuti i projekt e-škole.

Uvode i e-infrastrukturu koja obuhvata cjelokupnu organizaciju menadžmenta SUM-a zbog povećanja učinkovitosti, transparentnosti, pristupa informacijama, a sve uz strateško korištenje IT potpore.

- Nastojimo i lokalnoj zajednici donijeti najnovija svjetska iskustva iz područja primijenjene tehnologije. Rektor Sveučilišta u Mostaru prof.dr.sc. Zoran Tomić je digitalnu transformaciju postavio kao prioritet s naglaskom na e-učenje tako da vjerujem da ćemo napraviti vidljive iskorake u ovom području. Ne možemo pratiti velika Sveučilišta u mnogo stvari, ali sigurno je da možemo doći do razine gdje našim nastavnicima i studenima nudimo digitalne alate koji će im pomoći u transferu znanja - ističe Volarić.

Tomislav Volarić
Profesor Volarić navodi da je javna uprava, nesumnjivo, jedan od prioriteta gdje bi trebalo sprovesti digitalnu transformaciju.

- Ali, moramo puno više ulagati u digitalnu transformaciju obrazovanja. U BiH smo jako malo uradili na ovom području. Veseli me što se planiraju sveučilišta uključiti u ovaj proces, jer bez jakih osnovnih i srednih škola nema ni jakih fakultata. Digitalizacija cijele vertikale obrazovanja će puno doprinjeti razvoju cijelokupnog društva u BiH.

Dragičević kaže da je prioritet digtializacija svih usluga u administraciji lokalne samouprave do nivoa mjesnih zajednica bez ikakvih odgađanja.

- Digitalizaciju treba dalje usmjeravati na obrazovni sistem i fakultete, da mladi ljudi završe studije i srednju školu sa maturskim radom i dualnim sistemom obrazovanja gdje će i sebi pokazati svoju kreativnost i inovativnost. Dalje bih radio na poboljšanju i transferu ideja digitalizacije prema zanatskom sektoru, muzejskoj građi, sektoru saobraćaja i parkiranja, sektoru ugostiteljstva i turizma, zdravlju i njezi ljudi, razvoju sektora volonterizma i poslova za srednjoškolce i studente, itd – ističe Dragičević.

On pojašnjava da danas kad jedan Amerikanac dođe u Banjaluku i želi provesti 3 dana uz dinamično upoznavanje grada i njegovih znamenitosti od 9.00 do 17.00h to ne može uraditi, a tehnologija može da zamijeni i vodiča.

- Mi ovdje samo preslikavamo iskustva iz nekih gradova, ali to nema potpuni efekat pa tako i građani i turisti reaguju. Svi kažu da može ali uz digitalizaciju svega toga bilo bi moguće lako i to bi bilo za pamćenje. Često se dešava da neke institucije nemaju dovoljno ideja a osnovna djelatnost im je upravo takva, te to očekuju od nekog drugog, a i pokušaj izrade nekih digitalnih rešenja nije transparentan. Posmatrajmo pojavu izdavanja stanova na dan i načine kako to čine vlasnici korišćenjem digitalizovanih medija i aplikacija – zaključuje Dragičević.

Prednosti primjene pametnih tehnologija

Profesor Grdašević sa ETF-a ističe da je velika prednost koju implementacija digitalizacije može da donese u različitim segmentima života i rada.

Neke od oblasti gdje se pametna rješenja mogu primjeniti su: inteligentne mreže (pametne mreže i infrastruktura na bazi energetske efikasnosti, realizovanje inteligentne rasvjete, efikasnost u radu javnih i komunalnih službi i njihova 24-satna obaviještenost), digitalne tehnologije u zdravstvenim primjenama, poljoprivredi, ekologiji i turizmu (povezanost hitnih službi, daljinski nadzor zdravstvenog stanja pacijenata, efikasno upravljanje bazama podataka" praćenje stanja zelenih površina, praćenje turističkih i drugih manifestacija), monitoring životne sredine (nadzor kvaliteta vazduha, vode, zemljišta, kontrola buke, zračenja, upozorenja na vanredne vremenske prilike itd.), inteligentni objekti, inteligentni transport...

Slobodan M. Dragičević
Dragičević iz ITC PK RS ističe da naši gradovi nemaju uštedu električne energije sa zamjenom LED rasvjete što je moguće odmah realizovati i usmjeriti ušteđeni novac u digitalizaciju.

- Tu je niz pogodnosti za građane, a to su sve usluge administrativnih službi koje trebaju biti dostupne bez nepotrebnog kretanja ljudi, a uz pomoć on-line aplikacija. Sve gradske i komunalne službe rade za građane u radno vrijeme pa građani moraju u radno vrijeme da obavljaju odlaske do tih mjesta. Za neke potrebe službe mogu dati i Skype konekcijom servis privredi i građanima ali većina njih se ne koristi tehnologijom – kaže Dragičević.

- Ne smijemo zaboraviti ni ruralne oblasti, te oblasti značajne za poljoprivrednu proizvodnju. Rekla bih da su tehnološka rješenja čak i mnogo značajnija u takvim sredinama. Njihova primjena će dati novu šansu razvoju tih privrednih grana – poručuje profesor Gardašević.

Senka Trivić
Unos komentara je omogućen samo ulogovanim korisnicima.