Izvor: Nezavisne novine | Utorak, 21.05.2019.| 15:53
Izdvojite članak Odštampajte vijest

Domaći med zapostavljen zbog gorke konkurencije - Problem pčelara u BiH i nerazvijena kultura konzumacije

(Foto: Nitr/shutterstock.com)
Med u BiH je izuzetnog kvaliteta, ali nedovoljno korišten najčešće zbog jeftine uvozne konkurencije, žale se u savezima pčelara u BiH.

Ističu da je veći uvoz jeftinog meda lošijeg kvaliteta iz zemalja regiona jedan od najvećih problema pčelara u BiH.

Prema njihovim riječima, razlog zašto je med u susjednim zemljama jeftiniji je što Hrvatska i Srbija imaju daleko bolje pašne uslove od BiH.

Damir Barašin, predsjednik Saveza udruženja pčelara RS, kaže da najveći problem ozbiljnim proizvođačima meda u BiH predstavlja patvoreni, odnosno umjetni med.

- BiH je veliki uvoznik meda zaista lošeg kvaliteta. Osim toga, velike količine meda neregularno ulaze na tržište BiH iz susjednih zemalja jer je kod njih med nešto jeftiniji - rekao je Barašin.

Dok se cijena meda u BiH kreće od 15 do 18 KM po kilogramu, jeftiniji uvezeni med ima daleko manji kvalitet od onoga u BiH.

Barašin ističe da je drugi najveći problem pčelara što BiH ima veoma slabu konzumaciju meda, odnosno građani nemaju razvijenu kulturu i naviku da konzumiraju med.

- Pčelarima u BiH naruku ne idu ni slabi podsticaji od resornih ministarstava. Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS daje podsticaje po košnici do 6 KM. Ove godine smo prvi put uvršteni u podsticaje za kapitalne investicije, gdje pčelar koji ima komercijalno gazdinstvo ostvaruje mogućnost povrata do 30%, a oni koji imaju nekomercijalno gazdinstvo imaju mogućnost povrata do 15% - objasnio je Barašin.

Kada je riječ o pomoru pčela na prostoru RS, Barašin kaže da to nije tako masovno kao u susjednim zemljama, upravo iz razloga što BiH ne gaji velike površine suncokreta i uljane repice.

- Prošle godine imali smo jedan slučaj pomora pčela na teritoriji Kostajnice, a ove godine jedan slučaj na teritoriji Dervente - rekao je Barašin.

Sejo Deljo, predsjednik Saveza pčelara FBiH, rekao je da veliki problem pčelarima predstavlja loša podsticajna politika.

- U Evropskoj uniji podsticaji za poljoprivredu čine 42% ukupnih budžetskih sredstava, a u FBiH je to oko 4%. Također, kada je u pitanju pčelarstvo, imamo lošu legislativu. U FBiH imamo pravilnik o pčelarstvu, dok RS ima zakon - rekao je Deljo.

Prema njegovim riječima, drugi ograničavajući faktor je zdravstvena zaštita pčela.

(Foto: Carlo Prearo/shutterstock.com)
- Trebalo bi više raditi na edukaciji, jer edukacije nikada dosta. Treba nam više seminara - smatra Deljo.

Istakao je da pažnju treba obratiti i na zaštitu domaćeg tržišta.

- BiH proizvodi visokokvalitetni egzotični med. Imamo manju proizvodnju, ali je naš med rijetkog kvaliteta - objasnio je Deljo.

Prema procjeni Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS za ovu godinu, u RS će na 165.550 košnica biti proizvedeno oko 1.740.000 kilograma meda, što je oko 10,51 kilogram meda po košnici.

U RS registrovano 3.300 pčelara

Prema podacima Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS, u RS je registrovano 3.300 pčelara, ali je taj broj sigurno i veći jer postoje i oni koji svoja društva nisu registrovali. Rečeno je ovo na radionici o usklađivanju zakonodavstva RS sa EU u oblasti pčelarstva održanoj u Banjaluci.

Iz resornog ministarstva pozvali su pčelare da ispune svoju zakonsku obavezu i izbjegnu inspekcijsko kažnjavanje.

Radionicu je organizovalo nadležno ministarstvo u saradnji sa TAIEX programom Evropske komisije za tehničku podršku i razmjenu informacija.

Podsticaji 600.000 KM

Podsticaji Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS za ovu godinu za pčelarstvo su 600.000 KM.

- Premija za proizvodnju selekcionisanih matica iznosi do 3 KM po matici. Maksimalan iznos premije je 5.000 KM - rekli su u ovom ministarstvu.

Podsticaji za uspostavljanje i rad testnih stanica za testiranje pčelinjih matica su od 800 KM.

- Pravo na premiju za proizvodnju i uzgoj pčela ostvaruju udruženja pčelara i pčelarske zadruge koje posjeduju najmanje 50 košnica, a iznosi do 6 KM po pčelinjem društvu - naveli su u ovom ministarstvu.

Unos komentara je omogućen samo ulogovanim korisnicima.