Izvor: Radio Slobodna Evropa | Subota, 18.05.2019.| 10:08
Izdvojite članak Odštampajte vijest

Mala i srednja u sijenci velikih i javnih preduzeća - Sa kojim preprekama se suočava 99% kompanija u BiH

Ilustracija
Praćenje indeksa politika za mala i srednja preduzeća na Zapadnom Balkanu pokazuje napredak u korištenju njihovih potencijala, navodi se u izvještaju Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD).

Zemlje zapadnog Balkana i Turska prema izvještaju iz 2016. godine najveći su napredak postigle u oblasti javnih servisa koji su dostupni malim i srednjim preduzećima, uključujući aktiviranje državnih elektronskih servisa i olakšanu registraciju, izdavanje dozvola i poreske procedure. Taj izvještaj predstavljen je tokom Godišnje skupštine EBRD-a koja je održana u Sarajevu prošle sedmice.

Neke od preporuka koje se navode u izvještaju, a koje bi vlasti trebalo da uvaže su smanjenje obima regulativa za privatni sektor i pomognu kompanijama da povećaju produktivnost i veličinu, kao i da se proširi regionalna saradnja u ovoj oblasti.

Bosanskohercegovački privrednici kažu kako im je uz olakšavanje sistema poslovanja koji očekuju od države jedan od najvećih problema korupcija i nepotizam.

I dok Evropska banka za obnovu i razvoj u svom izvještaju navodi kako se okruženje za mala i srednja preduzeća na Zapadnom Balkanu popravlja, privrednici u BiH suočavaju se i dalje s brojnim poteškoćama. Mala i srednja preduzeća čine 99% kompanija u BiH i oni zapošljavaju dvije trećine radne snage, odnosno, 64% zaposlenih u zemlji.

Premda imaju najveći udio u bruto društvenom proizvodu njihovo je poslovanje daleko ispod očekivanog.

(Foto: Khakimullin Aleksandr/shutterstock.com)
Podići na veći nivo značaj malih i srednjih preduzeća

Slobodan Nešković koji u BiH zastupa Privrednu komoru Švedske i Norveške, ali i poslovne interese bh. kompanija u tim zemljama iznosi koje su to prepreke s kojima se suočavaju privrednici.

- Administrativne barijere, politička struktura, poslovno okruženje, finansijski sektor, banke komercijalne, nema pristupa finansijama, birokratija, korupcija, nefunkcionisanje pravnog sistema, ali eto optimisti smo- dodaje on.

Najveći dio sektora malih i srednjih preduzeća, više od polovine, čine trgovina i usluge, dok četvrtinu čini industrija. Ostatak otpada na poljoprivredu u i druge djelatnosti. Privrednici godinama apeluju da im se pomogne, da se smanje nameti, te da komplikovana struktura države u kombinaciji sa političkim ambijentom ne pogoduje razvoju. Priznaje to i ministar vanjske politike i ekonomskih odnosa BiH Mirko Šarović.

- Značaj malih i srednjih preduzeća treba podići na veći nivo. Oni su najveći poslodavci, a javnost malo zna o njihovim problemima jer smo koncentrisani na velika preduzeća i problem je prevelik fokus države na preduzeća u javnom vlasništvu - navodi Šarović.

Većina zemalja nastupa partnerski sa ljudima koji pune budžet, dok u BiH, kaže Slobodan Nešković, sve se radi da se otežaju uslovi.

- Prave se teškoće tamo gdje ih nema. Na primjer EUR 1 (obrazac o porijeklu robe), izvozni dokument koji se dobija u svim zemljama EU bez ikakvih problema i da ne kažem da se stimulišu privrednici za izvoz, ovdje se mora napraviti elaborat da bi se dobio EUR 1 i onda to ljudi izbjegavaju na druge načine, jer vjerovatno postoje neke druge kompanije koje mogu izvoziti bez EUR 1 i to su ti problemi - objašnjava on.

Privrednici su, kaže Nešković, izloženi svjetskom tržištu, ali ovise o političkim odlukama ljudi koji nemaju konkurenciju niti tu vrstu pritisaka.

(Foto: Erste Banka)
Prijedlozi poslodavaca za bolji poslovni ambijent

Stoga su poslodavci sami odlučili navesti šta im poslovanje čini težim, i na taj način uraditi dio posla umjesto države - u proceduru su uputili izmjenu i prijedloge dvadesetak zakona među kojima su i oni o zdravstvenom osiguranju i fiskalnom sistemu.

- Osnovna je ideja da se poboljša poslovni ambijent, da se rastereti privreda, da se otvori mogućnost povećanja plata radnicima. Te plate rastu već, i treba da rastu, mi nismo protiv toga, ali cijenimo da i država treba da nam da vjetar u leđa da bi to realizirali - kaže predsjednik Udruženja poslodavaca Federacije BiH Adnan Smailbegović.

- Zakonodavstvo nije harmonizovano. Neću da govorim o jednom zakonu i stvarima o kojima se sudaramo sve ove godine, ali u šumi zakona imamo situaciju da su različiti propisi u kantonima, Federaciji BiH i Republici Srpskoj i oni koji žele da otvore biznis imaju ogromne probleme. Administracija je opterećujuća za mala i srednja preduzeća i u odnosu na prošlu godinu, na listi konkurentnosti Svjetske banke, a ona je izuzetno referentna, BiH je čak pala za par mjesta, jedva održava 89. 90. mjesto čemu moramo posvetiti veću pažnju - podsjeća Šarović.

U većini zemalja registracija preduzeća je olakšana, izdavanje dozvola, kao i poreske procedure, te su im na usluzi i državni elektronski servisi, podaci su EBRD-a.

Ipak se preporučuje da se vlasti više angažuju u smanjenju obima regulativa za privatni sektor i pomognu pomenutim preduzećima da povećaju produktivnost i veličinu, kao i da se proširi regionalna saradnja u ovoj oblasti.
Unos komentara je omogućen samo ulogovanim korisnicima.