Izvor: eKapija | Petak, 03.05.2019.| 12:46
Izdvojite članak Odštampajte vijest

Kada grad možemo nazvati "pametnim"?

Autonomni autobusi u naselju Aspern (Foto: Wiener Linien/Manfred Helmer )
U današnje vrijeme sve češće čujemo da gradovi teže tome da budu "zeleni" i "pametni". Međutim, postavlja se pitanje šta to zapravo znači? Koje to kriterijume jedno mjesto mora da ispuni, kako bismo mogli da ga nazovemo "pametnim"?

Jedan od najuređenijih gradova na svijetu svakako je Beč. Austrijska prestonica naporno je radila na tome da svojim građanima obezbijedi visok kvalitet života, koji podrazumijeva da sve službe i sve usluge u gradu budu dostupne svima. Kroz svoju strategiju razvoja Beč se takođe opredijelio da bude "pametan" grad, a na koji način to čini za eKapiju su pričali Dominik Weiss i Nikolaus Summer iz agencije Urban Innovation Vienna.

Naši sagovornici smatraju da je najprije važno definisati pojmove "zelen" i "pametan" i navode da Beč ima sreću da leži na području koje ima 50% zelenih površina.

- Zato smo i u našoj strategiji za razvoj tog "Smart city" koncepta dali sebi zadatak da održimo taj nivo gdje će najmanje 50% teritorije grada biti pod zelenilom. Ipak, kada govorimo o razvoju Beča kao "zelenog" grada, tu se prije svega misli na održivost - na smanjenje emisija CO2, zatim na suzbijanje posljedica klimatskih promjena, energetsku efikasnost. Zato je Beč u svojoj strategiji razvoja pametnog grada težište stavio upravo na tu održivost. Sve ovo mora da se ostvari uz pomoć niza sveobuhvatnih mjera, koje se odnose na mobilnost, građevinarstvo, energetsku efikasnost, tačnije na cjelokupnu infrastrukturu grada Beča - kaže za eKapiju Dominik Weiss.

Građani u centru razvojnog koncepta

Kako dodaje, u centar cijelog tog koncepta razvoja treba staviti same građane. Sa njim se slaže i njegov kolega Nikolaus Summer.

- Važno je da naglasimo da uvijek u centru svih napora moraju da budu građani i njihove želje i potrebe. Moramo da ih uključimo i aktviramo u ovim procesima, da i oni sami zauzmu određene uloge, bilo da je riječ o energetskoj efikasnosti ili o individualnom saobraćaju - navodi Nikolaus Summer.

Grad Beč, ali i njegovi građani naročito su ponosni na sistem javnog prevoza. Metro koji funkcioniše besprekorno, tramvaji, autobusi, vozovi koji takođe drže neke gradske linije. Još od 2013. godine Beč ima i 13 električnih autobusa, koji su uglavnom aktivni na linijama u centru grada. Međutim, sagovornici eKapije napominju da su i vozila koja saobraćaju na periferiji veoma moderna - riječ je o dizel autobusima koji su toliko tehnološki unapređeni, da imaju vrlo niske vrijednosti emisija CO2.

Dominik Weiss (Foto: Urban Innovation Vienna)
- I stalno radimo na tome. Moram da kažem da su ovi naši e-autobusi samo jedna komponenta, jer grad Beč posjeduje vozni park od više hiljada različitih vozila u okviru različitih službi, a mi smo se opredijelili da svako novo vozilo koje nabavimo bude električno, pa polako zamjenjujemo stara vozila novim, komad po komad. I sve to nije nimalo lako. Takođe, Privredna agencija grada Beča daje subvencije svim onim preduzećima koja se odluče za kupovinu električnih vozila. To znači da 50% cijene takvog vozila u vidu subvencija plaća upravo Bečka privredna agencija - kaže Dominik Weiss.

Autobusi bez vozača - novo naselje kao laboratorija

Prošle godine u aprilu Beč je otišao i korak dalje u razvoju svog javnog prevoza, pa je urađena i prva probna vožnja autobusa bez vozača. Nikolaus Summer kaže da je rječ o naučnom projektu, koji izvodi konzorcijum sastavljen od nekoliko preduzeća i institucija. Osim naučne strane, tu su i Bečke linije, francuska kompanija Navia, Siemens, zatim Austrijska agencija za provjeravanje bezbjednosti u saobraćaju. Veoma je značajna i pravna komponenta, za sva pitanja koja su vezana za ovakav način saobraćaja.

- Iako želimo da se cio ovaj sistem što prije implementira, riječ je još uvijek o projektu koji isprobavamo u realnom vremenu u dijelu grada koji se zove Aspern. To je novi dio Beča, gdje se neki dijelovi grada još uvijek nalaze u izgradnji. Za nas to predstavlja neku vrstu "urban laba", laboratorije gdje možemo da isprobamo sve ove naše zamisli. Sada u tom naselju stanuje oko 7.000 ljudi i ustanovili smo da je to područje pogodno za testiranje ove vrste prevoza, zato što pruža visok stepen bezbjednosti - kaže nam Summer.

Kako navodi, ovi autobusi se u prvo vrijeme neće kretati u potpunosti autonomno, već će u vozilu uvek biti operator koji će, ukoliko bude nekih smetnji, jednim pritiskom na dugme moći da preuzme kontrolu nad vozilom.

- Bezbjednost je na prvom mjestu, pa će se autonomni autobusi puštati u saobraćaj samo u određenim dijelovima dana, na određenim linijama. Kada smo predstavili projekat interesovanje javnosti bilo je zaista veliko i mogu da kažem građani nisu bili skeptični prema ovom vidu prevoza, kao što se možda i očekivalo - dodaje Summer.

Bečke linije već imaju dva prototipa autonomnih autobusa koji su na toj lokaciji testirani u proteklih godinu dana. Početak realizacije projekta očekuje se sada na proljeće, a riječ je o električnim autobusima sa 11 mjesta, uključujući i operatora, kaže sagovornik eKapije.

Autobusi bez vozača, pametni semafori... Pitali smo naše sagovornike koje su to još inovacije zahvaljujući kojima možemo reći da je Beč "pametan grad". Kažu, cio proces je horizontalan i proširen na sve gradske službe u Beču.

- To znači da gotovo sve službe grada Beča primjenjuju na neki način ove sve ciljeve pametnog grada. Bilo da je riječ o mobilnosti, pametnim semaforima, različitim trendovima u okviru IT tehnologija - sve su to sfere koje možemo svrstati u taj koncept "Smart city". Kada pričamo o inovacijama dovoljno je da pogledate kako izgleda grad, svuda se radi na novim fasadama. Takođe, građani preko aplikacija mogu lako da koriste različite usluge onlajn. Naglasio bih da imamo u planu i da radimo novu metro liniju U5, koja će biti takođe autonomna. Znači, riječ je o jednoj sveobuhvatnoj paleti usluga koje su na raspolaganju svim građanima Beča - kaže Dominik Weiss.

Grad mora biti održiv, ali i konkurentan

Razvoj nekog grada kao pametnog nosi brojne pogodnosti, kako za sam grad, tako i za građane koji u njemu žive, smatraju sagovornici eKapije.

- Što se tiče razvoja grada kao privrednog centra ovaj "Smart city" koncept veoma je važan za nas. Ne radi se tu samo o održivosti, već i o konkurentnosti - moramo ostati konkurentni kao privredni centar. Zato je važno da stvorimo i odgovarajuću infrastrukturu koja je potrebna kompanijama koje rade u Beču, kako bi obavljale svoj posao na najbolji mogući način. Takođe, grad mora biti na usluzi svojim građanima. Naime, mi ovde imamo izreku koja kaže da Beč prati svoje građane od kolevke, pa do kovčega. Znači, u okviru ovog koncepta pametnog grada ljudima je dostupno sve - od infrastrukture, do različitih usluga, što svakako utiče na visok kvalitet samog života u gradu - priča Dominik Weiss.

Kako navodi, sve usluge potrebne građanima - od samog rođenja djeteta u nekoj javnoj bolnici, pa do vrtića, škole, energetske mreže, javnog saobraćaja i javnih prostora - sve je to u rukama grada.

- To su sve javne institucije i, iako ćemo sam proces digitalizacije razvijati u saradnji sa privatnim kompanijama radi postizanja veće efikasnosti, na kraju sve ovo ostaje u rukama grada. Sama ta činjenica da je grad zadužen za sve te sfere - razvoj infrastrukture, obrazovanje, javni prostor, rekreaciju, mogućnosti da se koriste različiti sadržaji u gradu - utiče da građani Beča imaju visok kvalitet života 24 sata na dan, sedam dana u nedjelji - kaže Weiss.

Njegov kolega dodaje da pametan grad mora da bude dostupan svim svojim građanima.

- Jer, ako je nešto u gradu preskupo i nije dostupno svim građanima, onda ne možemo ni da govorimo o pametnom gradu - ističe Nikolaus Summer.

Metro linija U6 (Foto: Wiener Linien/Zinner)
Može li grad bez uređenog javnog prevoza biti pametan?

I Beograd, kao i Beč teži tome da bude pametan grad. Ipak, za razliku od austrijske prestonice koja ja daleko odmakla u razvoju svoje infrastrukture, Beograd se ne može pohvaliti svojim dostignućima. To se naročito odnosi na javni gradski saobraćaj, gdje je situacija, blago rečeno očajna. Na konferenciji o pametnim gradovima u Beogradu čuli smo savjet da je izgradnja metroa važnija od senzora i razvoja tehnologija. Zato smo pitali naše sagovornike da li se slažu da moći IT-ja nisu neograničene i da nedovoljno razvijen grad ne može biti "pametan".

- Kada posmatramo određenu situaciju, mislim da bi uvijek trebalo da imamo taj lokalni pristup određenom problemu. Mogao bih na nabrojim veliki broj gradova koji su pametni, a nemaju metro. Na primjer, Insbruk je grad koji ima razvijene brojne tehnologije, izgrađenu infrastrukturu, a fasade u njemu su u mnogo boljem stanju nego u drugim austrijskim gradovima. Ako govorimo samo o mobilnosti, onda je izgradnja metroa veoma značajna stvar. Naime, svaki pametan grad mora da ima regulisan javni prevoz, ali ni sama tehnologija ne može da se posmatra mimo drugih stvari u gradu. Ako, recimo, imate situaciju da radite na izgradnji 5G mreže, a nemate ni u gradskim službama, ali ni kod samih građana mogućnosti da se ona i koristi, onda vam ona ništa ne znači. Jasno je da je dobro organizovan saobraćaj važno pitanje za svaku metropolu kao što je Beograd. Samim tim, bez izgradnje metroa ni rješavanje ovog problema neće biti lako - kaže Dominik Weiss.

Istog mišljenja je i Nikolaus Summer, koji ističe da svaku inovaciju mora da prati i određena infrastruktura.

- Na ulicama Beča možete vidjeti veliki broj e-trotineta, ali najprije je bilo potrebno, ne samo ponuditi takvu vrstu vozila, već i javne površine na kojima možete da ih vozite. Takođe, ako razvijate softver, ali nemate odgovarajući hardver ili neka druga rješenja koja ga podržavaju, onda od svega toga nemate mnogo koristi. To važi i za mobilnost. Za nas u Beču od velikog je značaja metro, ali i sve ono što se nudi uz njega. Dobar javni prevoz za nas predstavlja fundament, a ono što je još važnije jeste to da postoji javni prostor gdje sve inovacije možete da koristite. Dakle, postoji odgovarajuća prateća infrastruktura - navodi Suumer.

Zelena gradnja kao izazov

Još jedno važno pitanje za Beč jeste energetska efikasnost u građevinarstvu. Kako kažu sagovornici eKapije, tu postoje dvije komponente - novogradnja i sanacija već postojećih objekata. Beč je veoma uključen u ove projekte, naročito u one koji su dobili određene sunvencije grada.

- Beč kao grad tu ima različite mogućnosti, pošto kao vlasnik zemljišta može da raspisuje tendere u okviru kojih će da odredi i određene kriterijume koji se odnose i na zelenu gradnju. Takođe, grad u okviru svog zakonodavstva može da utiče na sam vid stanogradnje. Od 2018. godine prilikom izgradnje moraju da se poštuju određene zakonske odredbe Evropske unije, kada se radi o zgradama na javnim prostorima. Sve te mjere će se od 2020. godine još oštrije primjenjivati, što je i cilj grada Beča - kaže Nikolaus Summer.

Dominik Weis kaže da za grad Beč ne predstavljaju izazov novoizgrađene zgrade.

- Dovoljno je da pogledate oko sebe i shvatićete da su najveći izazov za nas već postojeći objekti i njihova sanacija. Beč je grad u kojem imamo veoma mali broj slobodnih površina, zato je ovo za nas veoma važno pitanje. Još jedna važna stavka jeste činjenica da je grad vlasnik velikog broja zgrada u kojima se nalaze tzv. komunalni stanovi, pa je potrebno da pri sanaciji takvih objekata grad primjenjuje sve te svoje standarde u pogledu energetske efikasnosti, gdje će potrošnja energije da se umanji za 40%. Nije teško zaključiti da se najveći dio energije troši na grijanje, pa je neophodno riješiti ovaj problem kombinacijom različitih mjera u okviru strategije razvoja Beča kao pametnog grada. Ovom situacijom bave se i različiti istraživački projekti, a prednost Beča leži u tome što kao vlasnik zgrada može da zahteva određene kriterijume i stavlja akcente na sve ono što mora da se ispuni. Sve to se kasnije ogleda i u privatnoj gradnji - zaključuje Dominik Weiss za eKapiju.

Dragana Obradović


Unos komentara je omogućen samo ulogovanim korisnicima.