BiH može usmjeriti investitore da ulažu u sektore od interesa za ekonomiju države - Koje prednosti nudimo stranim ulagačima?

Pravna sigurnost, porezni i finansijski podsticaji, partnerski odnos institucija, politička sigurnost i proširenje mreže Sporazuma o trgovini i Sporazuma o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja samo su neki od kriterijuma koje razmatraju strani investitori kada žele pokrenuti investiciju u BiH, kaže za eKapiju direktor za usluge porezno-regulatornog savjetovanja i računovodstva u Deloitte- u Emir Ibišević.

Delitte je na nedavno završenom Sarajevo Business Forumu predstavio vodič za ulaganje u BiH, čija je izrada trajala mjesec dana i obuhvatila je istraživanje regionalnih i lokalnih baza podataka, kao i javno dostupnih registara i publikacija.

- Fokus vodiča jeste svakako Bosna i Hercegovina. Cilj nam je bio da olakšamo potencijalnim investitorima da shvate našu kompleksnu strukturu i legislativu u vezi sa porezima, radnim i korporativnim pravom. Ovu sliku smo upotpunili makroekonomskim pregledom i trenutnim stanjem u privredi BiH. I konačno, dajemo jednu široku sliku sa uporednim prikazima država Zapadnog Balkana - navodi Ibišević.

Kako kaže, BiH je veoma konkurentna za ulaganje sa aspekta poreza na dobit, poreza na dohodak i opšte stope poreza po odbitku gdje se sve oporezuje sa stopom od 10,% što je jedna od najnižih stopa u regionu. Takođe, imamo i najnižu opštu stopu poreza na dodanu vrijednost od 17%.

- Sa druge strane, najmanje smo konkurentni u pogledu doprinosa koji su najviši u regionu. Međutim, ono čemu građani, kao i poslodavci zamjeraju je to što su iznosi visoki, ali bez adekvatne socijalne zaštite. Ovo je nešto na šta ukazuju svi poslodavci u BiH i nadamo se da će nove reforme omogućiti smanjenje ovih doprinosa na konkurentan nivo, jer će to sigurno privući nove investicije. Dodatno, ako se povećaju plate radnicima, to će povećati potrošnju što u konačnici znači veći iznos PDV-a za državu. Dakle, šta god država uradi na temu povećanja primanja radnicima neće u konačnici izgubiti na budžetskim primanjima, samo je raspodjela drugačija - objašnjava Ibišević.

Stope poreza u BiH su atraktivne i u Deloitte-u smatraju da nije potrebno dodatno umanjenje, jer to neće dovesti do značajnijih ulaganja. Međutim, potrebno je uvesti adekvatnu fiskalnu politiku putem podsticaja.

- Porezi su snažan instrument i moguće je usmjeriti firme da više investiraju u područja od interesa za ekonomsku politiku države. Na primjer, ako želimo da pojedino područje privuče više firmi onda takvim investicijama treba omogućiti dodatno umanjenje troškova zato što su odabrali baš tu lokaciju. Slično se može uraditi i sa pojedinim industrijskim granama. Ako je IT budućnost, potrebno je poticati osnivanje takvih firmi. Mi imamo poticaje, ali smatramo da se mogu bolje strateški usmjeriti na opštu ekonomsku viziju BiH.

Potrebno je smanjiti doprinose, a sljedeći prioritet je, kaže, smanjiti broj parafiskalnih nameta.

Blizina EU kao dodatna prednost

Odgovor na naše pitanje da li se može reći da li BiH ima više prednosti ili mana za dolazak novih investicija zavisi, navodi Ibišević, od industrijske grane u kojoj posluje firma, kao i veličini tržišta koja je potrebna da bi firma bila profitabilna, i konačno da li je fokus firme na izvoz.

- BiH je mala ekonomija sa više od 3 miliona stanovnika koji spadaju u red nižih srednjih platežnih moći. Posljedično, kompanije čija strategije jeste širenje na ovakva tržišta svakako da može pronaći niz prednosti za investiranje u BiH. Dodatna prednost koju nudimo jeste blizina EU tržišta i konkurentne plate, uz niske stope poreza na dobit i poreza po odbitku. Posljedično smo vidjeli niz investicija u proizvodnju i preradu.

Objašava dalje da se globalna ekonomija, pa i regionalna, mijenja, te kompanije više nisu toliko vezane za geografsko područje.

- Na primjeru Amazona, Googla, Alibabe, Apple i niza drugih kompanija koje posluju širom svijeta vidimo da im lokalno prisustvo nije uopšte potrebno, ali ipak imaju utjecaja na tržišta kao i naša. Fokus svijeta je na digitalizaciji, uslugama, međunarodnoj trgovini i mi se trebamo kretati ka tom smjeru i sve naše napore usmjeriti da stvorimo atraktivan ambijent za takve firme. Proizvodnja i prerada će i dalje biti bitan segment u BiH, međutim profitabilnost u tim sektorima stagnira, te teško privlače novi i prosperitetan kadar.

Privreda želi pravnu sigurnost

Po riječima Ibiševića, radna snaga, o čijem odlasku se toliko priča poslednje dvije godine, nije jedina, ali je svakako jedna od glavnih prednosti kada se razmatra ulaganje u BiH. Drugi glavni razlog je blizina EU tržišta i niz povoljnih sporazuma o trgovini koji olakšavaju izvoz i povećavaju konkurentnost naših firmi.

- Glavne prepreke daljem i bržem razvoju BiH jesu pravna nesigurnost, jer je privredi neophodno da planira dugoročno, dok se pojedini zakoni u BiH donose "preko noći" bez adekvatnih konsultacija javnosti što svakako otežava planiranje. Dalje, tu je veoma sporo sudstvo, jer privredni sporovi mogu trajati niz godina, te politička nestabilnost.

U posljednje vrijeme se dosta govorilo da će dijaspora investirati u BiH, ali su, kaže, ozbiljnije investicije izostale.

- Izostale su jer nije dovoljno emocionalno apelirati da se investicije dese, već je potrebno se strateški opredijeliti prema istim. BiH mora hitno pojednostaviti poslovanje, stvoriti pravnu sigurnost i strateški se odrediti u kojem smjeru će se kretati naša privreda, što će biti popraćeno investicijama u školstvo, infrastrukturu, poticajima i drugo. Firme će pratiti ove korake i mnogo se lakše odlučiti na investiranje. Ako ne stvorimo povoljno privredno okruženje vrlo brzo ćemo izgubiti adekvatnu radnu snagu, jer druge države i tamo registrovane firme mogu ponuditi bolje uslove nego lokalne kompanije. Bez adekvatnih odgovora izgubićemo srednjeročno ovu konkurentsku prednost.

Smatra da brža registracija preduzeća, na kojoj se radi u oba entiteta, neće puno uticati na to da dođu novi investitori.

- Investitorima je, iako im to olakšava bržu registraciju i manje papirologije, mnogo bitnije šta će se desiti nakon tog koraka – da li će moći naplatiti svoja potraživanja, da li će biti neplaniranih troškova, da li će pronaći adekvatan kadar, hoće li se izmijeniti neki propis koji će otežati poslovanje, da li će doći do radikalizacije političkih struktura i slično. Sve nakon registracije je mnogo bitnije nego sama registracija, ali i ovo je jedan od koraka koje je bilo neophodno urediti tako da jeste korak naprijed.

Predviđanja za 2019. iz ugla Deloitte-a

- BiH će imati blagi rast makroekonomskih pokazatelja što je svakako pozitivno. Međutim, očekujemo blagi pad na ljestvici Svjetske banke u vezi sa Doing Business izvještajem iz razloga što su sprovedene reforme u mnogim državama koje su pojednostavile poslovanje, dok smo mi stagnirali u reformskom procesu.

BiH i dalje nema jasnu viziju kako želimo da pozicioniramo privredu u odnosu na region i kako da gradimo dalje naše konkurentske prednosti. Posljedično, sve reforme koje se sprovedu ne idu u istom smjeru, niti imaju jačinu utjecaja koju bi trebale imati. Još uvijek nije kasno napraviti preokret, ali se mora djelovati čim prije.