Kina želi ojačati Put svile - Novi ambiciozni plan uključiće više od 120 država

Pet godina otkako je kineski predsjednik Xi Jinping ambiciozno predstavio inicijativu infrastrukturnog povezivanja kontinenata novim Putem svile, Kina će krajem sedmice biti domaćin velikog skupa na kojem namjerava pokazati kako želi nadograditi plan.

Kinesku incijativu često kritikuju zbog navodne netransparentnosti, nepoštovanja propisa o zaštiti okoliša i korištenja ulaganja kao alata za politički uticaj, između ostaloga.

Sjedinjene Države i drugi optužuju Kinu da stvara "dužničke zamke" za manje i slabije države. Primjer je Šri Lanka koja je u decembru 2017. Kini predala svoju luku jer joj više nije mogla vraćati dugove, javlja Hina.

No, Kinezi su ostvarili i neke pobjede. Italija je prošli mjesec postala prva država članica G7 koja se pridružila inicijativi, što nije dobro odjeknulo u zapadnoj Evropi i SAD-u.

Malezija je bila odustala od izgradnje željeznice u sklopu inicijative zbog prevelikog finansijskog tereta, ali ovaj ga je mjesec ponovno pokrenula uz trećinu nižu cijenu od originalne.

Inicijativi bi se uskoro trebala pridružiti i Švajcarska, a na summitu 16+1 početkom aprila u Dubrovniku, osmišljenom za jačanje kineskih investicija u države srednje i istočne Evrope, pridružila joj se i Grčka.

Očekuje se da će se Kina u petak i subotu na dvodnevnom međunarodnom skupu u Pekingu, drugom forumu incijative otkako je pokrenuta, pohvaliti svim dobrim vijestima i dosadašnjim postignućima.

Događaju će prisustvovati svjetski čelnici poput ruskog predsjednika Vladimira Putina, švajcarskog predsjednika Uelia Maurerera, italijanskog premijera Giuseppea Contea, malezijskog predsjednika Mahathira Mohamada, pakistanskog premijera Imrana Khana, austrijskog kancelara Sebastiana Kurza i nepalske predsjednice Bidhye Devi Bhandari.

Kineska vlada želi predstaviti "Pojas i put 2.0" - projekt koji se proširio na više od 120 država, uključujući polovinu članstva EU i dodao joj dimenzije poput "polarnog puta" i "digitalnog puta", ističe Theresa Fallon, direktorica Centra za ruske, europske i azijske studije u Briselu.