Izvor: eKapija | Utorak, 02.04.2019.| 14:06

Razvoj i širenje poslovanja je imperativ - Kako da firme prevaziđu izazove izlaska na strana tržišta

Ilustracija (Foto: Edhar/shutterstock.com)
Razvoj i širenje poslovanja je nužno, ne zbog želje za većim prihodima, već da bismo opstali na tržištu. Razvoj može biti tehnološki, uvođenjem novih proizvoda i usluga ili iskorakom na nova tržišta - jednostavno, moramo da se krećemo, jer to je mjera naše tržišne relevantnosti. Mogućnosti koje nam se otvaraju zavise samo od naše mašte i ambicija. Ovo su samo neke od poruka koje su se mogle čuti na panel diskusiji "Izazovi za poslovanje na različitim tržištima" odžanom u sklopu Poslovnog foruma menadžera 2019 nedavno održanog u Bijeljini.

Kako da izvezemo ono što proizvedemo, odnosno kako da izađemo na nova tržišta, kako izgleda rad sa različitim dobavljačima iz inostranstva i kako da se ta ideja globalne ekonomije koja podrazumijeva interakciju sa različitim kulturama sprovede na praksu, pitanja su koja muče mnoge privrednike.

O svom iskustvu, ali i i izazovima koji su je pratili u poslovanju na stranom tržištu pričala je vlasnica banjalučke marketinške agencije Mint Milena Mijatović. Kako je istakla, od osnivanja kompanije znala je da će raditi i na međunarodnom tržištu, a prvo koje je došlo na red bilo je holandsko.

- Često sam boravila u Amsterdamu zbog porodičnih i prijateljskih veza. Tamo sam shvatila da su se velike kompanije, nakon ekonomske krize, uveliko počele baviti autsorsom, odnosno izmještanjem svojih poslovanja. Mahom su to bile kompanije iz IT sektora, marketinških i dizajn usluga, koje su najvećim dijelom autsorsovale u Indiji, Vijetnamu, odnosno u zemlje koje ni po standardima, a ni po estetici, nisu evropske. Tada sam shvatila da BiH ima potencijal za usluge u domenu veb dizajna, kol centara, proizvodnji softvera. Takođe, imamo dobre kadrove i povoljnu cijenu rada u odnosu na evropsko tržište.

Kako kaže, imala je jasnu ideju i uspjela je da dogovori sastanak sa jednom velikom holandskom kompanijom. Ta saradnja traje već sedam godina i proširili su je na brojna tržišta, kao što su San Francisko, Tokio, Lisabon, Madrid...

- Svako poslovanje na bilo kom tržištu nosi prepreke i probleme. Mi možda imamo više prepreka na domaćem nego na inostranom tržištu. Nije dovoljno samo imati ideju da se pojavite na tržištu, već morate da imate i odgovor na ključno pitanje "Koji problem rješavate vašim proizvodom ili uslugom?" Mi u Mintu smo odlučili da budemo jeftin i kvalitetan servis, ali po evropskim standardima. Kasnije se iskristalisalo da su nam glavni klijenti startap kompanije, kao i konsultantske i softverske kuće koje trebaju dodatne usluge - dodala je Mijatović.

Davor Šipić, vlasnik hrvatske firme Sopex koja se bavi trgovinom i pružanjem usluga u medicini i farmaceutskoj industriji i koja u regionu posluje više od 17 godina, kaže da bi najvjerovatnije propao da je ostao poslovati samo u Hrvatskoj.

- Hrvatska je premalo tržište sa nepovoljnom situacijom u zdravstvu. Imam sreću da poslujem na tržištu bivše Jugoslavije, kao i u Bugarskoj i Albaniji. Poruka je jasna - ili si se proširio ili te nema.

Kaže da su mu najveće prepreke u poslovanju granice, pogotovo u zemljama koje nisu članice EU, jer su pod starim sistemom carinjenja koji dodatno poskupljuje proizvod.

- Poseban izazov mi je bio ulazak na tržište BiH. Prvo sam mislio da je to jedna država, pa sam na kraju shvatio da je to više država u jednoj državi. Nisam znao šta su entiteti, a šta kantoni, i ko ima koja ovlašćenja. Međutim, sada mogu reći da bolje poslujemo u BiH, nego u Srbiji. U svakom slučaju, veliki je izazov dok čovjek ne shvati kako ovdje sve funkcioniše, morate da budete jako fleksibilni - istakao je Šipić.

Ilustracija (Foto: Pressmaster/shutterstock.com)
Da je poslovanje u BiH izazov smatra i Mijatović. Kaže da je naša zemlja mikro područje sa tri različite kulture i religije, kao i da mnoge kompanije nisu postigle da naprave uspjeh u oba entiteta.

- Konkretno klijenti koji dolaze iz Srbije i Hrvatske moraju proći kroz sve vjerske i jezičke razlike. Moraju da znaju gdje reći općina, a gdje opština, koje vrste i boje i simbola mogu da koriste, odnosno da li će koristiti kasicu prasicu ili neku drugu maskotu. To su velike podjelejnosti koje običan posmatrač i ne primjeti. Od menadžera se očekuje velika otvorenost i fleksibilnost ka prilagođavanju lokalnom tržištu.

Dodaje da se i na stranim tržištima susrela sa brojnim razlikama.

- U Singapuru je roda simbol smrti majke, dok je kod nas simbol novog rađanja. Uvijek moramo biti oprezni, naročito u oglašavanju. Sve greške kampanja su osuđene na propast ako nisu dobro isplanirane.

Mijatović smatra da ako ste dobri na svom tržištu sasvim je izvjesno da ćete biti dobri i na stranim. Kaže da naši ljudi imaju izraženu osjetljivost ka kulturološkim razlikama što je jako bitno za internacionalnog menadžera koji treba da bude spreman i otvoren za različitosti, da bude fleksibilan i prilagodljiv na novim tržištima.

Poslovanje sa privatnim i javnim sektorom na različitim tržištima

Tomaž Orešič, internacionalni ekspert na polju energetike iz Slovenije, kaže da je idealno poslovno okruženje ono koje je predvidivo, te da je zakonodavstvo koje se tiče energetike prilično predvidivo u svim zemljama na kojima posluju.

- Kao firma koja nudi usluge u oblasti energetske efikasnosti u osam zemalja, od Grčke do Sjeverne Makedonije, moramo da pratimo sva dešavanja na tim tržištama. Međutim, ne bih pravio tolike razlike između zemalja, jer su principi poslovanja prilično isti u tim zemljama. Više bih napravio podjelu između privatnog i javnog sektora. U privatnom sektoru su principi potpuno jasni, susrećemo se sa profesionalnim rukovodstvima. Što se tiče javnog, sistem vrijednosti i motivacije zaposlenih u preuzimanje odgovornosti od strane donosioca odluka nije dobar kao u privatnom.

Zbog toga im je, kako kaže, u interesu da više sarađuju sa privatnim sektorom.

Sa njim je saglasan i vlasnik Sopexa Davor Šipić, koji kaže da je privatni sektor mnogo brži i fleksibilniji.

- Državni je sektor jako spor, inertan i koplikovan. Dešava se da ne možete nikako da pobjedite na tenderu koliko god nisku cijenu da ponudite. Privatni je jako fleksibilan na svim tržištima na kojima poslujem, brzo se prilagođava, dok je državni takav da vam za potpisivanje samo jednog ugovora treba najmanje pet potpisa.

Vlasnica Minta Milena Mijatović je istakla da većinu prihoda njena agencija ostvaruje na stranim tržištima. Ako bi se oslanjala samo na lokalno tržište, sa ovakvom politikom i ekonomskom situacijom, nije sigurna da bi opstali. Poručuje da bi država konačno trebalo da shvati da možemo biti autsors brojnim kompanijama EU i da to može biti model koji će zadržati mlade.

Slobodana Šubara

Unos komentara je omogućen samo ulogovanim korisnicima.