Izvor: eKapija | Nedjelja, 31.03.2019.| 07:49

Zaštitu imovine od rizika koče predrasude o troškovima - Imovinska osiguranja u BiH u ukupnoj premiji učestvuju manje od 5%

(Foto: Jirsak/shutterstock.com)
Svaki put kada nas iznenade vremenske ili prirodne katastrofe i izazovu štete velikih razmjera, zapitamo se da li se u svijesti i navikama ljudi išta promijenilo u odnosu na one razorne i za pojedine nezapamćene poplave iz 2014. godine. Da li se radilo na zaštiti imanja, oranica, kuća ili poslovnih objekata, može li naš standard pratiti te izdatke, te koliki su stvarni troškovi u odnosu na moguće gubitke?

Odgovor za početak leži u samoj statistici. U Udruženju društava za osiguranje Federacija BiH (UDO FBiH) navode za portal eKapija da su imovinska osiguranja zastupljena u ukupnom premijskom prihodu tržišta osiguranja u Bosni i Hercegovini sa manje od 5%, odnosno, manje od 4%, prema podacima za 2017. godinu, te prvi dio 2018. godine.

- Svijest o potrebi da se zaštiti najvrednija imovina koju građani posjeduju se definitivno nije podigla na potreban nivo ni nakon što smo na svojoj koži i na imovini u vlasništvu građana i institucija osjetili razorno djelovanje prirodne katastrofe kakve su bile poplave 2014. godine. Statistički pokazatelji potvrđuju ovu procjenu - kaže generalni sekretar UDO FBiH Ermin Čengić.

Ono što je, prema mišljenju Čengića, još lošije od niskog procenta učešća je trend slabog interesa, pa čak i pada premijskog prihoda za ove vrste osiguranja.

- I to ne samo kod građana nego i kada je u pitanju osiguranje vrijedne imovine u državnom, odnosno, javnom vlasništvu.

Čengić smatra da, iako smo zemlja sa niskom kupovnom moći stanovništva, to nije osnovni razlog zašto se češće ne razmišlja o zaštiti od rizika.

- Za ovakve okolnosti kriva je predrasuda da je osiguranje skupo, što je potpuna besmislica, jer se uopšte ne razmišlja na način da se stan ili kuća na godinu dana mogu osigurati za iznos koji je manji od cijene dva rezervoara goriva ili značajno manji od onoga što se godišnje potroši, recimo, na mobilni telefon. Zato treba razbijati predrasudu da je osiguranje skupo, jer nije, pogotovo ako se uporedi sa nekim drugim uslugama za koje niko i ne pita koliko koštaju.

S druge strane, ljudi kada pretrpe štete većeg obima, uglavnom traže odgovor od institucija vlasti ko će im nadoknaditi gubitke.

(Foto: Brisbane/shutterstock.com)
- Te iste institucije, umjesto da ih upućuju na osiguravajuća društva i na polisu osiguranja koja je najbolja zaštita od rizika, daju im obećanja da će ih zaštititi. I kad se opet desi elementarna nepogoda, veoma mali broj ljudi razmišlja da je mogao sa minimalno ulaganja zaštititi ono najvrednije od imovine.

Građani najčešće pokrivaju male rizike

U Wiener osiguranju u Banjaluci kažu za portal eKapija da se građani razmišljanjima pretežno baziraju na tzv. male rizike, koji se češće dešavaju, i načinu na koji mogu da pokriju štete kao što su izliv vode iz slavina, lom stakla i slično.

- To je, u suštini, pogrešno, iako su i takvi rizici potpisivanjem polise prebačeni na osiguravajuće društvo. Zbog čega? Zbog toga što su osiguranici skoro uvijek u situaciji da takve rizike mogu sami da "izdrže". Razmišljanje o osiguranju treba usmjeriti na rizike koji u nekoliko minuta ili sati mogu da unište svu imovinu koja je stvarana godinama tj. na rizike koji se ne mogu sanirati sopstvenim snagama i sredstvima. Niko ne može znati šta se može desiti i u kom trenutku može nastupiti takav rizik, i zbog toga postoji osiguranje.

Osim toga, naše kulturološko podneblje je sklono da katastrofalne događaje posmatra kao "višu silu" i "nesreću".

- Na takve nepogode je, međutim, potrebno gledati kao na nešto čime se može upravljati tako što se za planirani, minimalni, redovni trošak dobija sigurnost kad "nesreća" nastane. Naravno, i nizak životni standard u istoj mjeri doprinosi ovakvom razmišljanju – smatraju u Wieneru.

Ovo osiguravajuće društvo u svojoj punudi ima veliki izbor proizvoda koji se odnosi na zaštitu imovine kako pravnih tako i fizičkih lica, a to uključuje i osiguranje od rizika poplava.

- To smo i dokazali u 2014. i 2015. godini kada smo isplatili više od 50 mil KM po štetama nastalim od poplave iz 2014. godine, za osiguranu imovinu. Nažalost, većina onih koji su pretrpili štetu nije bila osigurana. Ono što je posebno bitno za klijente sa stanovišta zaštitete njihove imovine kako generalno tako i od rizika poplave, jeste veoma kvalitetna politika reosiguranja našeg portfelja koju sprovodimo u skladu sa smjernicama grupacije kojoj pripadamo, te u skaldu sa najboljom praksom i svjetskim standardima po ovom pitanju – navode u Wiener osiguranju BiH.

Osim klasičnih pokrića industrijskih i civilnih rizika, Wiener osiguranje nudi i specijalne proizvode namjenjene malim i srednjim preduzećima i fizičkim licima.

- Njih nazivamo Mozaik i Paket rizika koji je namijenjen zaštiti imovine (građevinskih objekata i stvari domaćinstva) od većine osnovnih i dopunskih rizika, između kojih je i poplava kao osnovni rizik kod stvari domaćinstva. Naš autokasko proizvod takođe sadrži poplavu kao osnovni rizik – bez posebne doplate.

Obavezno osiguranje

Jedina prava zaštita imovine od elementarnih nepogoda bila bi uvođenje obaveznog osiguranja građevinskih objekata, smatra generalni sekretar UDO FBiH Ermin Čengić.

(Foto: igorstevanovic/shutterstock.com)
- Trenutno u BiH nijedan nivo vlasti ne čini apsolutno ništa na tome da se uvede obavezno osiguranje građevinskih objekata i stvari u njima od posljedica elementarnih nepogoda (poplave, klizanja tla i odrona terena, te zemljotresa). Obaveznost samo ove vrste osiguranja značajno bi doprinijela razvijanju svijesti i samog tržišta osiguranja, a država bi trebala biti i direktno zainteresovana da to uradi, jer bi tako štete od ovih nepogoda, umjesto iz nekakvih navrat-nanos formiranih fondova solidarnosti i budžeta, bile pokrivene iz od osiguravajućih i reosiguravajućih društava.

Čengić smatra da smo kao država na niskom nivou svijesti o značaju osiguranja što nam pokazuje i poređenje sa razvijenijim zemljama EU.

- Primjera radi, u Njemačkoj visina premije po glavi stanovnika iznosi 2.687 USD, u Austriji 2.217 USD, u Sloveniji 1.184 USD dok je kod nas taj podatak za 2017. godinu iznosio svega 112 USD.

Kada se govori o osiguranju na ovom području, uglavnom se spominje osiguranje automobilske odgovornosti i to prvenstveno jer se radi o obaveznoj vrsti osiguranja, dodaje naš sagovornik.

- Činjenica da je poslije ove vrste osiguranja među neživotnim osiguranjima najzastupljenije osiguranje cestovnih vozila (tzv. kasko osiguranje) nam govori da naši građani, ali i odgovorna lica u firmama i javnim institucijama, veću pažnju poklanjanju zaštiti od rizika svojih automobila nego zaštiti mnogo vrednije imovine. To je teško objasniti osim nepoznavanjem suštine zaštite od rizika kroz osiguranje i niskom svijesti, a tek jedan dio razloga se može potražiti i u slabom imovinom stanju, odnosno, niskim prosječnim primanjima građana.

Koliki je tačno postotak pravnih i fizičkih lica u Bosni i Hercegovini koji su zaštitili imovinu od rizika, u regulatornim agencijama u oba entiteta nismo uspjeli dobiti podatke.

Podrška države

U Ministarstvu poljoprivrede RS kažu da godišnje planiraju podsticaje za sufinansiranje premije osiguranja usjeva i to do 50% iznosa osiguranja, i ta podrška ne može biti veća od 25.000 KM po korisniku. Kako navode, državi je u interesu da podstakne što veći broj poljoprivrednika da osigurava svoju proizvodnju.

- Ni Ministarstvo ni Vlada ne mogu intervenisati dovoljno kolike štete mogu nastati usljed različitih vremenskih nepogoda. Ovo je apsolutno trend i u Evropi i svijetu, i mi taj trend moramo pratiti, jer nijedna država, ma koliko ona jaka bila, ne može garantovati niti nadoknaditi ogromne štete koje nastanu usljed prirodnih nepogoda ili nesreća.

Ističu da je u 2018. godini Agencija za agrarna plaćanja zaprimila ukupno 178 zahtjeva za sufinansiranje premije osiguranja usjeva. Od tog broja, odobreno je 174 zahtjeva, a isplaćeno ukupno 217.750 KM.

Osiguranje se odnosilo na štete prouzrokovane oštećenjem ili uništenjem osiguranih usjeva od rizika grada, požara i udara groma, dok su usjevi nepožnjeveni ili dok je list neobran. Pravo na premiju u 2018. godini se ostvarivalo za sljedeće vrste proizvodnje: stočarsku, voćarsko- vinogradarsku, povrtarsku i ratarsku.

U Ministarstvu poljoprivrede, takođe, ističu da se broj korisnika ove subvencije povećava iz godine u godinu, a to pokazuju podaci da je 2016. godine ukupno odobreno 47 zahtjeva, 2017. godine 132, dok je prošle to bilo 174.

Trendovi

Ermin Čengić smatra da bi prilagođavanje trendovima i zahtjevima u procesu pristupanja Evropskoj uniji trebalo pozitivno uticati na tržište osiguranje u BiH.

- U skladu sa zakonskom regulativom koja je usvojena posljednjih godina u oba entiteta, Federaciji BiH i Repubici Srpskoj, ali i prema onome što tek treba biti usaglašeno i prihvaćeno kroz parlamentarnu proceduru očekuje nas i liberalizacija tržišta osiguranje automobilske odgovornosti. Ovaj proces će značajno uticati na sudbinu osiguranja na ovim prostorima u budućnosti, jer obavezno osiguranje od autoodgovornosti trenutno nosi oko polovine premijskog prihoda na tržištu.

Objašnjava da su se zemlje koje su prošle kroz ovaj process, poput Hrvatske, našle pred velikim izazovom s obzirom na pad premijskog prihoda od 30%. Ipak, osiguravajuća društva našla su način da to prebrode i oporave se.

Iako je teško procijeniti kakav scenario nas očekuje, dobro je što imamo trend smanjivanja broja osiguravajućih društava, navodi naš sagovornik.

- Okrupnjavanje na tržištu osiguranja trebalo bi rezultirati manjim brojem snažnijih i finansijski uređenijih osiguravajućih društava, te će svakako donijeti i veći kvalitet u ponudi. Ono što nam je još neophodno je pojačani interes države za podršku struci osiguranja kako bi se taj kvalitet u komercijalnoj ponudi predstavio kao ono što on suštinski jeste – briga o zdravlju i imovini pojedinca, briga o ekonomskom napretku društva i zaštiti od rizika kojima smo svi izloženi svakodnevno.

U Wiener osiguranju Banjaluka kažu da ostvaraju rast u domenu imovinskih osiguranja, ali da su ciljevi visoki iz jednostavnog razloga.

- Što je više imovine osigurano svi su sigurniji, kako osiguranici, tako i osiguravajuća društva, ali i država i građani.

Vedrana Džudža


Unos komentara je omogućen samo ulogovanim korisnicima.