Izvor: Nezavisne novine | Petak, 15.03.2019.| 08:27

Uvozna jabuka skoro pa besplatna - Kod izvoza iz BiH zabilježen pad od 12 mil KM

U Bosnu i Hercegovinu prošle godine uvezeno je oko 800 šlepera konzumne jabuke sumnjivog kvaliteta, što potvrđuje i njena cijena, koja se kretala između deset i 30 feninga po kilogramu, upozoravaju u Spoljnotrgovinskoj komori BiH.

S druge strane, domaći proizvođači bili su ograničeni, jer je izvoz u Rusiju bio zabranjen zbog reeksporta gotovo pola godine, a na ruku im nisu išle ni vremenske prilike. Kada se sve sabere, kod izvoza se bilježi pad od 12 mil KM ili procentualno 61%.

Voćari kažu kako je jabuka najvjerovatnije došla iz Poljske, Moldavije, Italije ili Slovenije. Te zemlje su im najveći konkurenti. Međutim, kako dodaju, s njima se veoma teško bore, zbog razlike u podsticajima.

- Oni imaju veoma visoke izvozne stimulacije koje se kreću i do 30 evrocenti po kilogramu. Kada im se pojavi višak, mogu ga bukvalno dati džabe - kaže Dragoja Dojčinović, predsjednik Udruženja voćara Republike Srpske.

Dodaje kako domaći voćari, pod uslovom da bilo šta zarade, ne mogu proizvesti ovo voće ispod 50 feninga po kilogramu, a s tom cijenom nisu konkurentni uvoznicima.

Inače, izvoz u sektoru voća i povrća u BiH lani je iznosio 180 mil KM i manji je za 16% u odnosu na 2017. godinu, dok se uvoz nije bitno promijenio i iznosi 347 mil KM, od čega se 147 mil KM odnosi na uvoz tropskog voća. Prema podacima iz analize Spoljnotrgovinske komore BiH i USAID-a, koji su predstavljeni juče u Sarajevu, pokrivenost uvoza izvozom prošle godine iznosila je 52%.

Uprkos svim izazovima, smrznute maline su prošle godine količinski zabilježile rekordan izvoz od 23.458 tona, dok je vrijednost izvoza zbog nižih cijena pala za šest odsto i iznosi 66 mil KM.

Osim malina i jabuka, među pet ključnih proizvoda su i kruške, kojih je lani izvezeno u vrijednosti od skoro 19 mil KM, što je manje za 21% u odnosu na 2017. godinu, te svježe šljive i kornišoni, čiji je izvoz smanjen za 58%, odnosno 44%.

Analize pokazuju da je u prosjeku svaki građanin BiH u prošloj godini pojeo 99 KM uvoznog voća i povrća, od čega je 55 KM voća, 25 KM povrća i 23 KM prerađevina od voća i povrća.

Tijana Muhamedagić, sekretar Asocijacije za prehrambenu industriju pri Spoljnotrgovinskoj komori BiH, rekla je da je Srbija najznačajniji partner BiH, ali da s njom zemlja bilježi deficit, jer je izvoz iznosio 32 mil KM, a uvoz 42 mil KM.

Ona je istakla da je Njemačka sa 32,9 mil KM prvo izvozno tržište za ovaj sektor, ali i zemlja s kojom je ostvaren najveći suficit u ovom sektoru.

Prema njenim riječima, prostora za supstituciju uvoza ima mnogo, iako se čini da su najveći razlozi za uvoz niska cijena i dostupnost proizvoda tokom cijele godine.


Unos komentara je omogućen samo ulogovanim korisnicima.