Izvor: Politika | Četvrtak, 17.01.2019.| 08:26
Izdvojite članak Odštampajte vijest

Putin dovodi investitora za ruski pandan Beograda na vodi - Fond Marera Properties želi da gradi poslovni centar

Ruski investicioni fond Marera properties bacio je oko na Blok 18, a o ulaganju njihovog kapitala u beogradsko priobalje biće riječi danas saznaje Politika, kada u Srbiju stiže predsjednik Ruske Federacije Vladimir Putin, piše Politika.

Blok 18, prostor preko puta Beograda na vodi, kako saznaje taj list u Gradskoj upravi, nakon ruske investicije mogao bi da postane dom za sve organe Vlade Srbije i Skupštine Beograda sa sekretarijatima. Na taj način bi Beograd i Republika, bez utroška novca iz budžeta, dobili najmodernije i najfunkcionalnije uslove za rad.

– U novobeogradskom Bloku posedujemo pola hektara i izuzetno smo zainteresovani za razvoj tog područja kako bi i Beograd dobio svoj siti nalik na Njujork, Pariz ili Singapur. To bi trebalo da bude novi dio prestonice sa više od 350.000 kvadrata u kojima bi bio smješten centar poslovnih zbivanja ovog dijela Evrope – kažu u beogradskom predstavništvu Marera properties, koji se bavi samo nekretninama, i dodaju da su njihova ulaganja dugoročnog karaktera – zadržavaju ih u vlasništvu i isključivo izdaju.

Blok 18 trebalo bi da bude njihova prva grinfild investicija u Srbiji. Još se ne zna da li će to zemljište dobiti u vlasništvo ili pod zakup i po kojoj cijeni.

Prema onome što kaže izvor Politike, nije izvjesno ni koliko će tačno od oko 50 hektara u Bloku 18 biti transformisano ruskim ulaganjem. Stručnjaci za nekretnine kažu da ideja da se gradske i republičke institucije nađu na jednom mjestu ima smisla i da bi grad još i profitirao tako što bi prodao imovinu na vrijednijim lokacijama, ali da je pitanje nad pitanjima kako će ona biti realizovana.

Ako pregovori državnog vrha Srbije i Rusije o razvoju Bloka 18 urode plodom, Marera bi možda već sljedeće godine mogla da otvori gradilište pod uslovom da želi da koristi ideje arhitekata koji su 2016. godine pobijedili na anketnom urbanističko-arhitektonskom konkursu za područje na lijevoj obali Save. Njihovo rješenje bilo je osnov za izradu plana detaljne regulacije koji je, kažu u Urbanističkom zavodu, spreman za javni uvid.

U protivnom, Mareri će biti potrebno više vremena dok ne počne da zida jer će morati da zatraži promjenu plana, ali nema obavezu da raspisuje novi konkurs za 46,8 hektara između dva mosta i ulica Zemunski put, Vladimira Popovića i Bulevara Arsenija Čarnojevića.

Taj prostor priobalja Novog Beograda u svim projektima prethodnih decenija bio je posmatran kao nerazdvojivi dio Savskog amfiteatra – područja na kome se zida Beograd na vodi.

Promjenom urbanističkih regula za Beograd na vodi, uprkos žestokom protivljenju stručne javnosti, izostao je međunarodni konkurs koji bi ponudio najbolja rješenja za uređenje 116 hektara desne savske obale između Gazele i Brankovog mosta. Beograd na vodi je projektovan kao zasebna cjelina bez osvrta na komšiluk – lijevu savsku obalu. Zato su organizovanje nadmetanja za Blok 18 mnogi shvatili kao pokušaj "legalizacije" ovog projekta.

U novoj četvrti Novog Beograda, sada zakrčenoj šljunkarama, auto-perionicama i građevinskim pogonima, planirano je oko 4.200 stanova, hoteli, ugostiteljski i trgovinski i poslovni objekti, dom zdravlja, predškolska ustanova i osnovna škola, dok će park između Brodarske ulice i Save ostati javna zelena površina.

U Bloku 18 dozvoljeno je zidanje oko 750.000 kvadratnih metara, dvostruko manje nego u Beogradu na vodi, i moglo bi da ga naseli oko 12.000 stanovnika.

Centar Beograda je u fokusu Marera properties, koja poslednjih desetak godina posluje u Srbiji tako što kupuje stare zgrade, obnavlja ih i izdaje ih. U vlasništvu imaju oko 60.000 kvadratnih metara poslovnog prostora, među kojima su bivše zgrade Jugohemije u Resavskoj 31 i Trudbenika u Bulevaru kralja Aleksandra 79, i zgrada u Bulevaru kralja Aleksandra 28.

Prošle godine od holandske kompanije Pinnacle kupili su zdanje nekadašnje fabrike Beko u Bulevaru vojvode Bojovića i do kraja godine pretvoriće ga u poslovni prostor A klase, a njegovu spoljašnjost će sačuvati zato što se nalazi u okviru kompleksa Beogradske tvrđave kao dio spomenika kulture od izuzetnog značaja. Obnova još nije završena, a 70% od 21.000 kvadratnih metara bivše fabrike konfekcije već je izdato.

Promenada, kule i šatl

Projekat Vanje Panića, Marka Veskovića i Aleksandra Kneževića, arhitekata koji su 2016. dobili prvu nagradu na konkursu za Blok 18, predviđa izgradnju šetališta između Gazele i Brankovog mosta. U njegovoj zaleđini, bliže Gazeli, naći će se veliki trg i na njemu zgrada opere, dok će na drugom kraju promenade pored Starog sajmišta biti manji trg sa zdanjem nacionalne galerije.

Novi pješački most u produžetku Bulevara Zorana Đinđića na lijevoj obali spojiće je sa desnom stranom Save kod buduće kule Beograd od 168 metara, centralnog zdanja Beograda na vodi.

Četiri kule, ne više od po 100 metara, planirane su pored Gazele i hotela Hayat po jedna, a još dvije u sredini budućeg stambeno-poslovnog kompleksa u Bloku 18.

Atrakcija bi trebalo da bude lokalna kružna linija savremenog akumulatorskog tramvaja – šatla. Zamišljen je kao turistički adut lokacije, koji bi preko dva šinska mosta povezao Savski trg i nekadašnju Glavnu železničku stanicu sa centrom Bloka 18.

Unos komentara je omogućen samo ulogovanim korisnicima.