Izvor: eKapija | Srijeda, 26.12.2018.| 12:02
Izdvojite članak Odštampajte vijest

PAMTIĆU U 2018: Elma Hašimbegović

Elma Hašimbegović
Elma Hašimbegović je istoričarka i muzejska radnica rođena u Sarajevu 1977. godine. Nakon završenog studija istorije u rodnom gradu, nastavila je školovanje na magistarskom i doktorskom studiju na Centralnoevropskom univerzitetu u Budimpešti. Akademski se usavršavala u SAD - na Ohio State i Michigen univerzitetima.

Nakon završetka studija istorije 2001. godine zaposlila se u Historijskom muzeju Bosne i Hercegovine gdje je stekla sva muzejska zvanja od kustosice do muzejske savjetnice, radeći na različitim projektima i izložbenim postavkama.

Od 2013. godine je na poziciji direktorice Historijskog muzeja, gdje kreira muzejsku politiku i programe u skladu s politikom muzeja otvorenog za sve, uz strategiju otvorenosti, gradnje partnerstava sa domaćim i međunarodnim partnerima i izlaska na međunarodnu scenu.

Svojim radom trudi se muzej smjestiti u relevantne kulturne institucije, kako na nacionalnom, tako i na međunarodnom nivou. Smatra da su muzeji važni ne samo kao čuvari nasljeđa nego i kao prostori za razgovor o prošlosti i budućnosti, obrazovanje i kreiranje boljeg društva.

Članica je Državne komisije za saradnju sa UNESCO-m, kao i članica Upravnog odbora Balkanske mreže muzeja.

Pitali smo Elmu Hašimbegović šta je po njenom mišljenju obilježilo 2018. godinu.

DOGAĐAJ GODINE

- Prestižna američka fondacija Getty prepoznala je značaj zgrade Historijskog muzeja BiH i izabrala ga među deset najznačajnijih objekata moderne arhitekture u svijetu. To je ogromno priznanje za muzej koji su šezdesetih godina prošlog stoljeća projektovali Magaš (poznat i po projektu stadiona Poljud u Splitu)-Šmidihen-Horvat, i Sarajevo može biti ponosno što ima građevinu u rangu zgrade Opere u Sidneju koju je Getty fondacija također uvrstila na svoju listu.

No to nije jedina veza muzeja sa sidnejskom operom: i jedna i druga institucija ugostile su izložbu vrhunskog svjetskog umjetnika i intelektualca Briana Ena "77 miliona slika". Uz podršku British Councila BiH, Sarajevo i Historijski muzej BiH stavljeni su 2018. godine na kulturnu mapu svijeta, što predstavlja kulturni događaj par exellance.

PROMAŠAJ GODINE

- Prateći redovno dešavanja u zemlji, moglo bi se reći da se ovdje na dnevnoj osnovi pojavi barem jedan loš i neodgovoran potez koji se ubrzo pokaže kao promašaj, da bi se već sutradan zaboravio jer se pojavilo nešto drugo, jednako loše. Dugoročno takvi promašaji umaraju i obeshrabruju građane ove zemlje, propuštene prilike se gomilaju, i gubi nada da ikad može biti bolje.

Zadržavajući se u domenu kulture, a govoreći o promašajima, spomenuću da je godina 2018. proglašena Evropskom godinom kulturnog nasljeđa. Ne znam da se u svijesti i djelovanju nadležnih, od lokalne zajednice do države, ova informacija našla kao relevantna i kao podsticaj za intenzivniju promociju nasljeđa i da se za nju zna van uskih krugova. Osim deklarativnih istupa i pojedinačnih stidljivih inicijativa i programa, 2018. kao godina u kojoj se 365 dana trebalo govoriti, misliti, djelovati i slaviti kulturno naslijeđe, čini se kao još jedna propuštena prilika.

LIČNOST GODINE

- Svake godine ovi ili oni biraju osobu za koju se unaprijed zna da će biti ličnost godine jer obično i stoji direktno ili indirektno iza samog izbora. Svaka čast i sportašima koji kroz svoje lične uspjehe pružaju primjer i čine da se privremeno osjećamo dobro, no po mom mišljenju ličnosti godine su svi oni pojedinci, više ili manje anonimni, koji u svojim profesijama i u svojim zajednicama, usprkos svim izazovima i preprekama koje im sistem podmeće, odgovorno i savjesno postupaju i bore se za bolje društvo od onoga u kojem trenutno živimo.

Biti npr. dobar nastavnik, muzealac ili bibliotekar, boriti se za kvalitetnije obrazovanje u različitim segmentima, ne znači da će osoba ući u historiju, ali je dobra osnova za gradnju boljeg i zdravijeg društva. Ako bih morala izdvojiti jednu osobu koja je obilježila 2018. godnu bio bi to Davor Dragičević, čovjek koji možda nije dokazao da pojedinac može protiv sistema, ali je pokrenuo važne procese u našem društvu i pokazao da tu i pored opšte letargije postoji solidna osnova i za nešto više.

NAJBOLJI POTEZ DRŽAVE

- Neočekivana i pomalo iznenađujuća odluka Vijeća ministara BiH da dio novca od klirinškog duga uloži u infrastrukturu kulturnih institucija Bosne i Hercegovine. S obzirom na maćehinski odnos prema institucijama kulture, potpuno odsustvo svijesti i odgovornosti prema kulturno-historijskom nasljeđu i svjesno dopuštanje da zbog političkih razloga najvažnije kulturne institucije više od dvadeset godina propadaju, ovo je potez vrijedan hvale.

NAJLOŠIJI POTEZ DRŽAVE

- Loše poteze je nažalost mnogo lakše identificirati i pobrojati od onih dobrih, a da pritom ne moramo biti stručnjaci za ekonomiju, zdravstvo, obrazovanje, autoputeve ili migracije.

Nekog ko dolazi iz kulture, ne može a da ne boli odnos države prema njenim kulturnim institucijama. Ovdje sudbina institucija koje baštine najznačajnije kulturno-historijsko nasljeđe ove zemlje i dio su svjetskog kulturnog nasljeđa, ovisi o dobroj volji i aktuelnoj političkoj postavci u nadležnim ministarstvima. To u praksi znači da, u ovakvom konktekstu bez sistemskog rješenja, samo jedna loša odluka može cijelu godinu ugroziti rad nacionalnih muzeja, biblioteke ili galerije, da ne govorimo o dugoročnim posljedicama i šteti koju trajno nanosi. A to je kao i svih godina bio slučaj i u 2018.

ŠTA OČEKUJETE U 2019. GODINI?

- Ako se vratim na 2018. ni njen početak nije obećavao. Pamtiću je po tome što je počela u grču da nećemo finansijski izdržati godinu jer je tamo nekome u ministarstvu kulture palo na pamet da muzeji nisu važni pa nam je uskratio grant o kojem nažalost ovisi institucija, no kako se godina razvijala i odmicala, a mi isključivo trudom i radom došli do fantastičnih rezultata, stvari su se na kraju činile mnogo optimističnije. Zadovoljni smo ne samo što smo preživjeli nego što smo ostvarili i zapažene uspjehe.

Neka tako bude i u 2019, ali po mogućnosti bez puno grča. Očekujem da Historijski muzej BIH nastavi pomjerati granice u muzeologiji, kao što je to i dosad radio, bude dobar primjer drugima, te da se nastavimo boriti za bolji muzej u boljem društvu, pod sloganom "Muzej za sve".

Pogledajte i druge dokumente u rubrici Pamtiću u
Unos komentara je omogućen samo ulogovanim korisnicima.