Izvor: Nezavisne novine | Četvrtak, 29.11.2018.| 09:34
Izdvojite članak Odštampajte vijest

U RS ne postoje pogoni za životinjski otpad - Nusproizvode zbrinjavaju deponije komunalnog otpada

(Foto: smereka/shutterstock.com)
U RS ne postoje objekti i službe koji bi na propisan način uništavali životinjska trupla i nusproizvode, a lokalne zajednice nemaju novca da obezbijede uslove za izgradnju i održavanje takvih objekata.

Rekli su ovo u Inspektoratu RS, te su istakli da se problem zbrinjavanja životinjskog otpada iz proizvodnih pogona, mesnica, klanica i sličnih objekata rješava tako da sklapaju ugovore sa lokalnim deponijama na kojima se odlažu nusproizvodi. Tamo se kopaju posebne jame u koje se odlaže taj otpad i obavezno se sprovode mjere u cilju sprečavanja širenja eventualnih zaraza i bolesti.

- Problem predstavljaju bačena trupla ili nusproizvodi koje nesavjesni pojedinci odlažu u prirodu, gdje je teško utvrditi počinioca, kao i uzrok uginuća, što je posebno važno zbog potencijalne opasnosti od širenja zaraze - kažu u Inspektoratu RS za Nezavisne, te dodaju da se u tim slučajevima vrši uklanjanje uginulih životinja i sanacija lokacije.

Oni kažu da je Zakonom o veterinarstvu u RS propisano da se trupla uginulih životinja i nusproizvoda moraju preraditi, obraditi ili uništiti u objektima za preradu, obradu ili uništenje, te nije dozvoljeno bacati ih u rijeke, kanale ili druge vodene tokove, kao ni ostavljati ih na putevima, otvorenom prostoru, šumama...

- Ovim zakonom jasno je propisano da je jedinica lokalne samouprave dužna da obezbijedi uslove da se trupla uginulih životinja ili nusproizvodi iz klanica mogu na propisan način zakopati ili spaliti na stočnom groblju ili jami grobnici - kažu u Inspektoratu RS i dodaju da Veterinarska inspekcija RS na terenu već preduzima određene aktivnosti u smislu da privredni subjekti koji u toku svog poslovanja stvaraju nusproizvod životinjskog porijekla i životinjski otpad vrše njegovo razdvajanje po kategorijama i evidentiranje nastalih količina po kategorijama.

Oni ističu da će na osnovu tih informacija imati tačne podatke o količinama koje stvara naša proizvodnja, što će biti pokazatelj kada je riječ o potrebnim kapacitetima objekata za zbrinjavanje nusproizvoda.

(Foto: David Tadevosian/shutterstock.com)
U Nacrtu strategije upravljanja otpadom u RS za period od 2016. do 2025. se kaže da ne postoje pouzdani podaci o količinama otpada životinjskog porijekla, ali da se procjenjuje da u RS godišnje nastaje oko 22.500 tona životinjskog otpada.

Iva Miljević iz Centra za životnu sredinu kaže da odlaganje životinjskog otpada kod nas nije uređeno, te da to još nije ni oblast koja se rješava.

- Da bi se to sredilo neophodne su finansije. Takav otpad zahtijeva poseban vid tretmana i on se ne može odlagati s ostalim otpadom, jer može da zagadi zemlju, vodu i sve ostalo - rekla je Miljević i istakla da životinjski otpad kod nas ljudi najčešće odlažu u kontejnere i za to nepredviđena mjesta.

Ona kaže da se u RS i ne zna tačna prosječna količina otpada u toku godine, te da postoje podaci, ali da oni nisu mjerodavni.

- Otpad bi trebalo da se odlaže posebno, odvojeno, treba da postoje pogoni koji služe za deponovanje takvog otpada, te da se on na taj način dezinfikuje i prerađuje, a onda dalje da se deponuje - rekla je Miljević.

Novo Grujić, direktor Regionalne deponije Banjaluka DEP-OT, rekao je da se u RS ne odlaže ovaj otpad onako kako bi trebalo, te da je DEP-OT deponija za komunalni otpad, međutim oni po potrebi odlažu i životinjski otpad.

- Imamo problem na regiji grada Banjaluka što se tiče životinjskog otpada, te se po potrebi odlaže i on tako što se kopaju rupe, te se prekriva krečom i određenim hemikalijama - rekao je Grujić.


Unos komentara je omogućen samo ulogovanim korisnicima.