Tržište BiH preplavljeno biljkama iz inostranstva - Uvoz cvijeća 28 puta vredniji od izvoza

Proizvodnja i izvoz cvijeća iz BiH i dalje su znatno manji u odnosu na uvoz, koji je u devet mjeseci ove godine 28 puta vrijedniji od izvoza.

Uvozimo svježe i suvo cvijeće prikladno za bukete ili ukrase, cvjetne pupoljke, lišće, grane, travu, mahovinu, lišaj.

Prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje BiH, za devet mjeseci uvezeno je 728.872 kilograma cvijeća, u vrijednosti oko 4,9 mil KM.

U istom periodu BiH je izvezla 181.604 kilograma cvijeća, ukupne vrijednosti oko 172.151 KM.

- Cvijeće je najvećim dijelom uvozeno iz Holandije i Italije, a manjim dijelom iz Austrije, Mađarke, Srbije i Njemačke - naveli su u UIO BiH za Nezavisne.

Prema podacima UIO BiH, najviše smo izvozili u Hrvatsku i to rezano cvijeće i cvjetne pupoljke, dok smo lišće, grane i mahovinu najviše izvozili u Njemačku, Italiju i nešto manje u Crnu Goru i Makedoniju.

Predrag Ćetojević, predsjednik Udruženja registrovanih proizvođača i prometnika sadnog materijala i vlasnik firme Lotus, koja se bavi proizvodnjom i prodajom cvijeća, ocijeno je da je evidentno da se sve više ljudi u BiH zbog krize i gubitaka svojih matičnih poslova počinje baviti proizvodnjom cvijeća i ukrasnog bilja.

Ipak, kako je istakao, ova ekspanzija donosi sve veće crno tržište i velike probleme onim proizvođačima koji igraju na fer način.

- U RS je registrovano tek nekoliko proizvođača cvijeća, a na svakog od njih dođe oko stotinu neprijavljenih. Njihov rad na divlje je ogroman problem za nas koji radimo po svim pravilima, jer uz sve izdatke ne možemo postići odgovarajući stepen konkurentnosti - objasnio je Ćetojević.

Prema njegovim riječima, problem ne predstavlja potražnja, nje ima, ali je problem u cijenama, odnosno u nelojalnoj konkurenciji, te u neuređenom cvjetnom tržištu u BiH.

Ćetojević dodaje da je ranije više cvijeća izvozeno u zemlje u regionu, a najviše u Hrvatsku.

Dodao je da je uzgoj cvijeća i ukrasnog bilja zahtjevan posao, koji traži intenzivnost, velika ulaganja i angažman.

Međutim, kako kaže, s druge strane, podneblja u BiH imaju jako dobre prirodne preduslove za bavljenje ovom proizvodnjom.

- Imamo idealne uslove za određene cvjetne vrste i proizvodnja cvijeća može biti unosan posao, ali to u BiH nije iskorišteno, nego dajemo milione maraka za uvoz - pojasnio je Ćetojević.

Dunja Kremenović iz Banjaluke, koje se bavi višegodišnjim ukrasnim sadnim materijalom, odnosno uzgojem šiblja i grmlja, ističe da je to posao u kojem čovjek mora da bude svjestan da će možda tek druga generacija "kupiti kajmak" proizvodnje.

- Od ovog posla se može lijepo živjeti ako se pravilno pristupi, ali kod nas ljudi uzgoj cvijeća doživljavaju kao dodatnu djelatnost - ističe Kremenović.