Izvor: eKapija | Subota, 03.11.2018.| 10:24
Izdvojite članak Odštampajte vijest

Slušajte potrebe korisnika i zahtjeve tržišta - Zašto je u poslovanju važna agilna metodologija

(Foto: PORTRAIT IMAGES ASIA BY NONWARIT/shutterstock.com)
Da bi kompanije mogle da isprate razvoj novih tehnologija, konstantne promjene potreba potrošača i zahtjeve tržišta moraju da nauče kako brzo da se prilagode i transformišu, odnosno da postanu mnogo agilnije.

S obzirom na to da softverske kompanije brzo prihvataju inovacije, agilnost, odnosno primjena agilne metodologije, danas je najrasprostranjenija u razvoju softvera, no agilnost je globalni koncept i može se primijeniti u bilo kojoj oblasti.

Koliko je u BiH popularna ova metodologija i da li su naše kompanije prepoznale prednosti agilnog pristupa u razvoju proizvoda, objašnjava za eKapiju Amra Subašić, marketing menadžer u organizaciji Bosnia Agile.

- U BiH se koncept agilnog razvoja softvera počeo aktivno primjenjivati tek prije 6 do 7 godina. No, korist njegove primjene naše IT firme su vrlo brzo prepoznale, tako da danas imamo dosta zrelu IT populaciju kada je ova tematika u pitanju.

Razlika između tradicionalnog i agilnog pristupa implementacije projekata, ističe Subašić, je ta što u tradicionalnom pristupu težimo da napravimo detaljan plan svih aktivnosti koje će voditi realizaciji ciljeva projekta, a zatim se uzdamo da će strogo, kontrolisano slijeđenje tako unaprijed utvrđenog plana biti dovoljno za uspjeh projekta.

- Međutim, agilni pristup uvažava činjenicu da je nemoguće sve okolnosti predvidjeti unaprijed, te se projektnom timu postavlja izazovan, strateški cilj projekta, a pri tome mu se dozvoljava da sam dođe do tog rješenja. Taj tim radi u preklapajućim razvojnim fazama, a ne kao u "štafetnoj trci" gdje zastoj u jednoj fazi utiče na zastoj cijelog razvojnog procesa.

Subašić dodaje da takav pristup dozvoljava timu da kolektivnim angažmanom "apsorbuje", odnosno prevaziđe nedostatak u radu nekog pojedinca, bez većeg uticaja na kompletan razvojni proces.

Agilni pristup, kaže Subašić, je proces gdje posao obavljaju autonomni, krosfunkcionalni timovi koji u redovnim intervalima revidiraju trenutno stanje razvoja proizvoda.

- Agilne metodologije omogućavaju zaposlenima da budu produktivni i da kreativno isporučuju proizvode najveće moguće vrijednosti.

Samsungov put primjene agilne metodologije dug 10 godina

Predavač na nedavno održanoj konferenciji Bosnia Agile Day u Sarajevu bio je direktor agilnog tima kompanije Samsung STS Huber Shin, govoreći o agilnoj transformaciji u Samsungu STS-u koja je trajala oko 10 godina.

- Počeo sam da primjenjujem agilnu metodologiju, jer sam smatrao da je zanimljiva. U početku nisam razumio koliku prednost ova metodologija donosi, ali kada sam shvatio počeo sam da razmišljam kako da transformišem cijelu organizaciju kao što je Samsung STS i zato sam danas ovdje.

(Foto: Pressmaster/shutterstock.com)
Objašnjava da agilnost predstavlja konstantno napredovanje. Sve je u vašoj glavi, kaže, odnosno vaša želja da postanete što bolji. U Samsungu se tako radi više od 10 godina.

- Priča o aplikaciju koju smo razvili za djecu koja u svom razvoju ostaju na nivou jednogodišnjeg djeteta je veoma posebna i specifična za nas. Preko Samsungovog fonda za bolesnu djecu, upoznai smo majku koja ima takvo dijete i slušajući njenu priču došli smo na ideju da napravimo aplikaciju kako bi joj bila olakšana komunikacija sa djetetom. Kada smo pokazali aplikaciju koju je kreirao moj tim, ljudi su me pitali "Kako ste došli ovako daleko?" Jednostavno nemam odgovor za to. Pokušali smo da koristimo više taktika i strategija agilne metodologije, slušali smo potrebe ljudi...

Ništa ne funkcioniše perfektno u mojoj organizaciji, kaže Shin i dodaje da je vjerovatno isto i u svim organizacijama.

- Međutim, uspjeh mora da dođe od vas. Oni koji rješavaju probleme morate da budete vi i vaš tim.

Shin objašnjava da je u početku primjene agilnosti bilo vrlo teško, baš zato što je Samsung velika kompanija i što su već imali ustaljene metode po kojima su kreirali proizvode.

- Sreća je što je Samsung kompanija koja prepoznaje dobre trendove i što su počeli da primjećuju razlike na tržištu. Kada smo dobili podršku, počeli smo da osluškujemo potrebe korisnika i da čekamo povratne informacije od njih. Pružanje kvalitetnog proizvoda korisnicima - to je koncept produktivnosti.

Kompanije koje su hijerarhijski organizovane, odnosno gdje ne postoji komunikacija ljudi iz drugih sektora, moraju da shvate da je vrijeme za promjene, ističe Shin i dodaje da kompanije koje primjenjuju agilne metodologije imaju timovi koji su ohrabreni da naprave nešto.

Počnite da primjenjujete IoT još juče

Adela Mehić Džanić iz kompanije Tele2 ispričala je učesnicima konferencije put koji ova kompanija prošla kako bi postala globalni igrač i koje su promjene morali da uvedu kako bi se istakli u odnosu na druge telekom operatere.

- IoT je promjena, a promjene bole i niko ih ne voli. Mi smo ljudi, i volimo da imamo svakodnevnu rutinu, da pijemo kafu u istim kafićima, viđamo se sa prijateljima na istim mjestima, vikende porovodimo uglavnom isto... Zašto bismo išta mijenjali? Pa da bismo bili uspješniji. Tele2 je sebi postavio pitanja prije šestgodina - "Je li moguće da postanemo globalna kompanija? Zašto bi nekamo trebao Tele2?".

Objašnjava da su u Tele2 shvatili da će IoT promijeniti način poslovanja.

- Imali smo priliku da vidimo kako su drugi radili i šta bismo promijenili na bolje i na osnovu toga napravili našu strategiju. Svaka promjena na početku boli i teško je, ali kada se promijenite, stvari postaju bolje, to vam obećavam.

Kao razlog što je Tele2 postao globalna kompanija ističe to što oni prave prototip, daju ga korisnicima na probu i čekaju povratne informacije. Nikada nisu izbacili proizvod, kaže, a da ga prethodno nisu testirali.

Slobodana Šubara

Unos komentara je omogućen samo ulogovanim korisnicima.