Više od deset kompanija zainteresovano za izgradnju vjetrenjača u Republici Srpskoj: Nema studije o potencijalu vjetra

Vjetrenjače su kao alternativni izvor električne energije privukle pažnju brojnih investitora, ali zbog komplikovane zakonske procedure i činjenice da RS za razliku od FBiH još nema studiju o vjetropotencijalu resorno ministarstvo nije ni razmatralo njihove zahtjeve.

"Interes za istraživanje i korištenje potencijala vjetra u RS iskazalo je više od deset kompanija ali još nisu stečeni uslovi za to zbog neadekvatne zakonske regulative. Do donošenja potrebnih zakona treba uraditi studiju, koja će biti gotova do kraja 2009. godine", rekla je Aleksandra Vukašinović, portparol Ministarstva industrije, energetike i rudarstva RS.

Vjetrenjače su, inače, za razliku od evropskih zemalja, kod nas prilična nepoznanica. U Njemačkoj struju proizvodi oko 1.400 vjetrenjača, dok ih u Austriji ima oko 900.

Što se tiče potencijala vjetra u FBiH, koja već ima izrađenu studiju, procjene se kreću od 400 do 2.000 megavata, a nedavno je firma "Vjetroenergetika BiH" dobila koncesiju za izgradnju vjetroturbina na platou Podveležija kod Mostara.

U Ministarstvu industrije, energetike i rudarstva RS kažu da je dogovorena izrada studije o korištenju vjetropotencijala, koja će biti finansirana donacijama koje je obezbjedila Njemačka banka za obnovu i razvoj (KFW).

"Do kraja ovog mjeseca biće dostavljen atlas vjetrova, a potom će u saradnji s KFW-om biti provedena tenderska procedura za izbor najpovoljnije kompanije koja će izvršiti mjerenja", kažu u ovom ministarstvu.

Zeina Šanjević-Kusmaul, menadžer firme "Vjetroenergetika BiH", kaže da već četiri godine pribavljaju potrebnu dokumentaciju i da se nadaju da će ove godine u saradnji s "Elektroprivredom BiH" konačno početi s izgradnjom 16 vjetroturbina snage 46 megavata.

"Za dobijanje potrebne dokumentacije potrebno je proći sve nivoe vlasti - od lokalne zajednice preko kantona do države. Problem FBiH, a pretpostavljam i RS, je nedorečen zakon i činjenica da vas niko ne zna uputiti koji je sljedeći korak", kaže Šanjevićeva.

Ona ističe da je "Vjetroenergetika" već radila mjeranja na području Nevesinja i da je evidentirano da postoji potencijal, ali je za izgradnju vjetroelektrana potrebna prava studija.

Elvir Zlomušica, profesor Univerziteta "Džemal Bijedić" i koordinator projekta SEEWIND koji se bavi istraživanjem i korištenjem energije vjetra u BiH, kaže da zainteresovanih investitora ima više nego što BiH ima potencijala i da je izgradnja moguća, ali da je zakonska procedura prekomplikovana.

"Potencijal ima, zainteresovanih investitora ima, ali najveća prepreka za veća ulaganja je zakonska procedura. BiH mora više voditi računa o obnovljivim izvorima energije jer nas na to obavezuje i EU", naglasio je Zlomušica.

BiH se kroz potpisivanje Međunarodnog ugovora o osnivanju energetske zajednice obavezala da će promovisati korištenje obnovljivih izvora energije, a i politika EU je da sve njene članice do 2020. godine koriste 20 odsto obnovljivih izvora energije.