Izvor: Večernji list | Petak, 19.10.2018.| 08:38
Izdvojite članak Odštampajte vijest

Centralna banka BiH upozorava na moguće povećanje kamatnih stopa - I najmanji rast otežaće otplatu kredita

(Foto: archerix/shutterstock.com)
Iako je trend smanjenja aktivnih kamatnih stopa u posljednje dvije godine na zadovoljstvo građana nastavljen, zbog čega je prosječna kamatna stopa na dugoročne kredite za prva tri mjeseca 2018. iznosila 6%, ipak bi taj pozitivan trend mogao biti zaustavljen, piše Večernji list BiH.

Takvo upozorenje stiže od ekonomskih analitičara Centralne banke BiH koji su u svom izvještaju istaknuli da su kamatne stope i početkom 2018. imale opadajući trend, te se do kraja godine ne očekuje njihov rast, ali bi u idućim godinama moglo doći do porasta kamatnih stopa pod utjecajem budućih promjena monetarne politike u eurozoni.

- Ako banke u BiH ne bi smanjivale marže, rast kamatnih stopa u eurozoni u predstojećem razdoblju mogao bi utjecati na troškove finansiranja domaćinstava. Ako se uzme u obzir da prevladavaju krediti stanovništvu, odobreni s varijabilnom kamatnom stopom ili s razdobljem fiksacije kamatne stope do jedne godine, može se zaključiti da izloženost domaćinstava riziku promjene kamatnih stopa nije zanemariva.

- S obzirom na to da je neizvjestan jači rast raspoloživog dohotka stanovništva, čak i blaži rast kamatnih stopa bi za jedan dio domaćinstava predstavljao značajno opterećenje i otežao bi otplatu kreditnih obaveza. Iako kamatni rizik dobiva na značaju u razdoblju kada se može očekivati rast kamatnih stopa na međunarodnim tržištima, on se posljednjih godina u bankarskom sektoru u BiH djelomično ublažava povećanim obimom kreditiranja uz fiksnu kamatnu stopu ili produženjem razdoblja fiksacije kamatne stope - stoji u analizi Centralne banke BiH.

Zbog niže kamatne stope na kredite u komercijalnim bankama rasla je i kreditna zaduženost stanovništva, koja je u 2017. godini zabilježila porast od 7,4%. U posljednje četiri godine nivo kreditnog rasta u sektoru stanovništva, uz izostanak značajnijeg rasta iskorištenosti limita po platnim karticama, kao i zaduženja po ostalim tipovima bankarskih proizvoda, doveli su do blagog povećanja udjela zaduženosti po kreditima u ukupnoj zaduženosti stanovništva u komercijalnim bankama.

Na kraju 2017. godine zaduženost po kreditima činila je 92,6% ukupnog zaduženja stanovništva u bankama. Zanimljivo da je se zaduženost stanovništva po komisijskim kreditima i kreditnim karticama nastavila smanjivati.

Za razliku od kreditnih kartica, po kojima se stanovništvo manje zadužuje u protekle četiri godine, u 2017. godini se povećao iznos iskorištenog limita po debitnim i karticama s odgođenim plaćanjem, tako da je ukupno zaduženje po platnim karticama neznatno veće u odnosu na kraj 2016. godine.

U Centralnoj banci napominju kako krediti namijenjeni općoj potrošnji bilježe rast sedmu godinu uzastopno.

Unos komentara je omogućen samo ulogovanim korisnicima.