Izvor: eKapija | Ponedjeljak, 01.10.2018.| 11:21

Banjaluka bi mogla prihodovati 50 mil EUR od turizma - Oživljavanje aerodroma imalo bi uticaj na cjelokupnu privredu RS

Ilustracija (Foto: Dabarti CGI/shutterstock.com)
Osim što saobraćajna infrastruktra jedne zemlje govori o njenoj jačini i jasnoj opredjeljenosti da se ona stavi u funkciju njenog razvoja, saobraćaj je i jedan od najvažnijih uslova koji investitori razmatraju prilikom ulaganja u određenu regiju ili državu.

Iako dobro strateški pozicionirana, banjalučkoj regiji upravo nedostaje dobra konekcija sa ostatkom Evrope i svijeta, koja bi se mogla riješiti strateškim jačanjem banjalučkog aerodroma i dolaskom niskotarifne aviokompanije Rynair, kao i izgradnjom novog kargo centra, zaključak je konferencije "Aerodrom Banjaluka u funkciji razvoja regije" održane sredinom septembra u Područnoj privrednoj komori Banjaluka.

Ministar za ekonomske odnose i regionalnu saradnju RS Zlatan Klokić je istakao da je prvo pitanje koje mu postavljaju potencijalni investitori "Kako doći do Banjaluke?".

- Kada im objasnimo da prvo treba da slete na zagrebački aerodrom i da im kasnije do Banjaluke treba oko sat i po vožnje, njima je to uredu. Međutim, kada dođu na granicu i suoče se sa gužvama vrlo često se nikada više ne vrate u Banjaluku.

Kako dalje objašnjava, zbog toga je dolazak Rynaira i uvođenje tri linije za Stokholm, Memingem i Brisel vrlo značajno, jer će upravo preko ovih destinacija strani turisti i investitori vrlo brzo biti u prilici da direktno dođu u Banjaluku.

- Nadam se da ćemo od iduće godine uvesti i letove ka nekim novim destinacijama koje su značajne za nas i da će strani investitori koji već posluju ovdje, ne samo u Banjaluci već i u cijeloj RS, imati lakšu komunikaciju sa svojim poslovnim partnerima. Vjerujem da će oživljavanje aerodroma u Banjaluci biti u funkciji razvoja ekonomije i cijele RS.

Sa njim je saglasna i direktorica Privredne komore RS Dragica Ristić koja kaže da je i za privrednike iz RS vrlo važno da imaju konekciju sa destinacijama u Evropi i dalje, prvenstveno sa aspekta uštede vremena.

- Bitno je da od sada, u pregovorima sa investitorima, možemo ponuditi neke konkretnije i bolje uslove za razvijanje daljih poslovnih aktivnosti. Ono što bih istakla je da je obaveza svih nas da u narednom periodu uvežemo turističke organizacije i agencije i sve one koji su pružaoci usluga u turizmu i da zajedno sa lokalnim zajednicama vidimo koja su nam ograničenja - rekla je Ristić.

Dodaje da ukupan privredni razvoj RS zaista zavisi u značajnoj mjeri od dobre konekcije sa svijetom, a bez avionskog saobraćaja to je nemoguće.

(Foto: Pressmaster/shutterstock.com)
- Dovoljno je poređenje sa Tuzlom koja planira za iduću godinu da ima 700.000 putnika. Trenutno imaju 45 letova u toku sedmice i sa tim brojem putnika, samo uz noćenje, neminovan je razvoj turizam, ali i razvoj svih drugih grana privrede koje prate turizam. Moramo definisati svoje obaveze za naredni period, da bismo koliko toliko dočekali spremni ove promjene.

Povećanje prihoda od turizma za 50 mil EUR


Predsjednik Područne privredne komore Banjaluka Goran Račić istakao je da je aviosaobraćaj pokretač razvoja lokalne zajednice, te je važno napomenuti da banjalučki aerodorm želi jačati kargo transport.

- Osim toga, uz aerodrom postoji ogromna površina koja se može staviti u funkciju daljeg razvoja i aviosaobraćaja i određenih trgovačkih i industrijskih zona. U većini svjetskih gradova u blizini aerodroma se nalaze poslovne zone.

Račić navodi primjer pariskog aerodroma Šarl de Gol, koji su imali priliku da posjete kada su bili gosti Privredne komore Pariza.

- Ovo je drugi najprometniji aerodrom u Evropi, koji godišnje ima blizu 70 miliona putnika, a dio Pariza gdje se nalazi ovaj aerodrom je najrazvijeniji kraj u Francuskoj. Poslovna zona Šarl de Gol je druga u svijetu i ima 10.000 kreveta u hotelskim kapacitetima, a imaju opredjeljenje da do 2025. izgrade još 10.000. Oko 40.000 radnika radi u ovoj zoni i gotovo sva logistika se nalazi tamo. Imaju oko 1.700 stranih kompanija. Ovi podaci nam pokazuju kolika je perspektiva za dalji razvoj i za privlačenje investicija.

Dodaje da Aerodrom Banjaluka za tri godine očekuje oko 250.000 putnika.

- Ako bi svaki potrošio po 200 EUR to je 50 mil EUR dodatnih prihoda u turizmu, što nam pokazuje mogućnosti rasta turizma.

Napominje da je najveća dosadašnja prepreka bila opredjeljenje nekadašnjeg rukovodstva da treba razvijati samo linijski saobraćaj, bez akcentovanja niskotarifnih letova.

- Znajući to njihovo opredjeljenje, pokušavali smo da razgovaramo sa rukovodstvom RS i, na svu sreću, dobili smo podršku predsjednika Dodika da dugoročno opredjeljenje banjalučkog aerodroma treba da bude lowcost saobraćaj, imajući u vidu ekonomski potencijal naše regije i potrebe građana. Mislim da je danas i u svijetu trend da linijski operateri gube trku sa lowcost operaterima, pogotovo što su procjene da će se do nekih svjetskih destinacija za 4 do 5 godina prevoziti besplatno lowcost kompanijama, jer će dobijati subvencije od određenih gradova.

Podsjećamo, na istoj konferenciji premijerka RS Željka Cvijanović rekla je da je osim Ryanaira postoje još dva vrlo zvučna imena koja žele da predstave svoju poslovnu ponudu za letove iz Banjaluke. Takođe je dodala i da sa Ryanair-om imaju i planove za uvođenje dvije nove linije, za Švajcarsku i Austriju.

Slobodana Šubara

Unos komentara je omogućen samo ulogovanim korisnicima.