NavMenu

Analiza neregistrirane sive ekonomije u FBiH: Lažno deklariranje roba radi nižih carina

Izvor: Večernji list Srijeda, 11.03.2009. 11:11
Komentari
Podeli

Operativnim planom rada Vlada Federacije Bosne i Hercegovine je u prošloj godini dala u zadatak Federalnom zavodu programiranja da pripremi detaljnu analizu neregistrirane sive ekonomije u Federaciji.

Pri tome je važno naglasiti kako analiza Federalnog zavoda za programiranje predstavlja prvi pokušaj definiranja prirode i razvoja sive ekonomije, jer do sada nisu vršena istraživanja, nego se o postojanju sive ekonomije govorilo samo kroz procjene.

Koliko god država nastojala pravno regulirati ekonomske aktivnosti, kroz evidentiranje poreza, uvijek postoje segmenti u kojima veći ili manji opseg ekonomskih transakcija izmakne kontroli finansijskih institucija.

Naime, često se dio ekonomske aktivnosti skriva radi utaje poreza, pa se taj dio ne iskazuje ni u statističkim izvještajima.

Analiza Federalnog zavoda za programiranje otkriva da se siva ekonomija u Federaciji pojavljuje u različitim oblicima, a najrasprostranjenija je u šest oblasti: oblast prometa robe i usluga, oblast platnog prometa, oblast kreditno-monetarnog i bankarskog poslovanja, tržištu rada te oblasti građevinarstva.

Prema analizi Federalnog zavoda za programiranje, trgovina ostvaruje ogroman promet, bilo da je riječ o unutarnjoj ili vanjskoj, što govori da je u ovoj oblasti i najveća zastupljenost sive ekonomije.

Naime, u analizi je navedena zanimljiva konstatacija prema kojoj visina carinskih stopa na uvoz pojedinih proizvoda nije generator opsega sive ekonomije. Uglavnom su to razlike u carinskim stopama unutar istog tarifnog broja, što upućuje na mogućnost lažnog deklariranja vrsta robe radi plaćanja nižih carinskih i poreznih obveza. U Federaciju se uvezu cipele s deklaracijom da su talijanske, iako su iste uvezene iz Srbije za nekih 40 KM.

U prodavaonici se te iste cipele prodaju po cijeni od nekoliko stotina KM, kao ekskluzivno talijanske. Inače, analiza Federalnog zavoda za programiranje bazira se na podacima kojima raspolaže Federalni zavod za statistiku. Prema tim podacima, siva ekonomija u FBiH je prije dvije godine iznosila 852 miliona KM. Budući da je u toj godini ostvaren BDP u iznosu od 11.291 milion KM, izraženo u postocima, stopa sive ekonomije iznosila je 7,55 posto.

Najveći udjel sive ekonomije zabilježen je u oblasti trgovine na veliko i malo, konkretno 193 miliona KM.

Slijedi građevinarstvo sa 155 miliona KM te ugostiteljstvo sa 153 miliona KM. Kada je u pitanju poslovanje s nekretninama, i u ovoj oblasti caruje siva ekonomija. Analiza otkriva da u poslovanju s nekretninama na sivu ekonomiju otpada 115 miliona KM.

Komentari
Vaš komentar

Top priče

22.04.2024.  |  Energija, Industrija, Saobraćaj

Ruski Zarubežnjeft želi još investicija u RS - U fokusu gasifikacija, solarna energija i širenje prodajne mreže

Ministar energetike i rudarstva Republike Srpske Petar Đokić razgovarao je danas u Banjaluci sa zamjenikom generalnog direktora kompanije Zarubežnjeft (Zarubezhneft) Igorom Šćelkunovim. Na sastanku je razgovarano o poslovanju kompanije Zarubežnjeft u Republici Srpskoj, mogućnostima daljeg investiranja, te je izražen interes za unapređenje saradnje. Šćelkunov je istakao da je ova ruska kompanija zainteresovana da nastavi investiranje u

Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDJE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDJE

Pratite na našem portalu vijesti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izvještaje.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.