NavMenu

Novi njemački zakon o useljavanju šansa za Balkance - Glavni cilj dovesti kvalifikovanu radnu snagu

Izvor: Glas Srpske Srijeda, 22.08.2018. 11:34
Komentari
Podeli
Njemačka priprema novi zakon o useljavanju, a cilj toga jeste biti uspješniji u dovođenju kvalifikovane radne snage, prije svega iz zemalja koje nisu članice Evropske unije.

Autorima novog njemačkog Nacrta zakona o useljavanju jedno je jasno. Mali broj nezaposlenih i sve više starije populacije, preduzećima veoma otežava da popune radna mjesta kvalifikovanom radnom snagom. Preduzetnici ukazuju da regrutovanje samo ljudi iz Evropske unije nije dovoljno kako bi se zadovoljile potrebe za radnom snagom koja Njemačkoj nedostaje.

Zato Njemačka u dovođenju kvalifikovane radne snage iz trećih zemalja mora da bude znatno uspješnija nego do sada, piše u Nacrtu zakona. Pod trećim zemljama podrazumijevaju se države koje nisu članice EU. Nacrt zakona koji priprema Ministarstvo unutrašnjih poslova i koji je već poslat u Ministarstvo rada i Ministarstvo privrede, trebalo bi krajem avgusta da bude predstavljen i kabinetu kancelarke Angele Merkel. Na insistiranje ministra unutrašnjih poslova Horsta Zehofera (CSU) mora se izbjeći "useljavanje u socijalne sisteme".

Sistem bodovanja?

Za razliku od Velike Britanije, Kanade i Australije, njemačka vlada ne želi da uvodi sistem bodovanja koji migrante podvrgava višestrukim provjerama. Provjerava se, naime, nivo obrazovanja, znanje jezika i kompatibilnost s tržištem rada. Budući useljenici dobijaju određeni broj bodova i, ukoliko su prikupili dovoljan broj, dobijaju vizu. Ako nisu, odnosno ako su ispod predviđenog minimuma, useljavanje im se uskraćuje.

Socijaldemokratska partija (SPD) predložila je 2016. da se takav sistem uvede u Njemačkoj i to je tada dobilo podršku umjerenih partija lijeve orjentacije. Ali u novom Nacrtu zakona toga nema. Preporučuje se doduše da se useljenici biraju po tim kriterijumima, ali se od bodovanja odustalo.

Na koji način bi se onda procjenjivalo ko može da dobije vizu? Po tom pitanju stručnjaci još nisu složni.

- Pitam se samo kako sve to da realizujemo - rekao je Tomas Libig, stručnjak za migracije Organizacija za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD), te dodao da ne zna kako bi, bez sistema bodovanja, mogli da se obuhvate različiti kriteriji zbog čega smatra da je bodovanje potrebno.

Priznavanje diploma

Za ljude s visokim kvalifikacijama Njemačka ima jedan od najjednostavnijih useljeničkih zakona na svijetu.

(Foto: Stokkete/shutterstock.com)
- Pod sadašnjim uslovima jednostavnije je doći u Njemačku nego recimo u Kanadu. Njemački sistem koncentriše se na diplome. Ako imate papire da ste kvalifikovani i ako imate posao, možete doći i bez znanja njemačkog - istakao je Libig.

Ljudima s prvoklasnim kvalifikacijama Njemačka nudi vizu i bez obzira na to što nemaju obezbijeđen posao. Oni mogu sami da dođu u zemlju i da traže posao. Ali ono što u Njemačkoj nedostaje jesu ljudi sa srednjom stručnom spremom: medicinske sestre, bolničarke, njegovatelji, vaspitačice, električari, stolari… Takva zanimanja pokrivaju 60% njemačkog tržišta rada. Do sada je škripalo s priznavanjem diploma. Ukloniti te barijere, kako piše u Nacrtu zakona o useljavanju, bio bi ključ uspješne integracije na tržištu rada.


Uzor: Danska

Ali Nacrt ne objašnjava kakav bi nivo poznavanja njemačkog jezika morao da ima useljenik i da li on mora da ima konkretnu ponuda za posao.

U ovom trenutku čini se da njemačka vlada razmatra mogućnost izdavanja viza i ljudima sa srednjom stručnom spremom. To se u Danskoj pokazalo kao pravi potez, ali vlasti u Njemačkoj po tom pitanju još nemaju iskustva. Mnogo toga zavisi i od njemačkih poslodavaca, odnosno njihove spremnosti da uđu u rizik.

Libig međutim ukazuje da mnoga njemačka preduzeća nerado zapošljavaju ljude iz inostranstva.

- Pitali smo ih da li imaju interesa da radnu snagu traže i na stranim tržištima rada, na šta je najveći broj odgovorio: Ni u kom slučaju - rekao je.

Kako bi postala atraktivna za ljude s visokim obrazovanjem, Francuska je tu stavku nedavno precizirala u svom Zakon o useljavanju. To se posebno odnosi na menadžere koji rade za multinacionalne korporacije i koji zarađuju više od 5.000 EUR mjesečno. Švedska opet njeguje mnogo liberalniju politiku.

- Tamo možete da dođete i da tražite bilo koji posao - rekao je Libig.

On je dodao da je, za razliku od Švedske, Francuska prilično zatvorena, a da se Njemačka nalazi negdje između te dvije zemlje.

Komentari
Vaš komentar

Top priče

27.03.2024.  |  Saobraćaj

Jedan TAG uređaj za sve autoceste u regionu - BiH potpisuje protokol o saradnji sa Srbijom, uskoro i sa Hrvatskom

Nakon što je uvođenjem zajedničkog TAG uređaja za naplatu cestarine omogućeno da vozači iz Srbije, Crne Gore i Hrvatske kroz naplatne rampe na autocestama prolaze bez čekanja, isto će uskoro moći i građani BiH. Naime, na inicijativu resornih ministara Bosne i Hercegovine i Republike Srbije Edina Forte i Gorana Vesića, u četvrtak će u Beogradu biti potpisan protokol o saradnji i sa Bosnom i Hercegovinom. Drugim riječima, svi oni

Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDJE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDJE

Pratite na našem portalu vijesti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izvještaje.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.