Izvor: Energetika.ba | Nedjelja, 29.07.2018.| 16:49
Izdvojite članak Odštampajte vijest

U projekte energetske efikasnosti moglo bi se uložiti oko 5 mlrd KM - BiH na posljednjem mjestu u Energetskoj zajednici po implementaciji reformi

Energetski sektor stub je razvoja ekonomije svake zemlje uključujući i Bosnu i Hercegovinu zbog čega bi bilo važno da se reforme u ovoj oblasti što hitnije provedu jer se procjenjuje da je potencijal za ulaganje samo u projekte energetske efikasnosti oko 5 mlrd KM kako bi se dostigli zahtjevi Evropske unije, a samim tim i iskoristile prednosti energetske efikasnosti.

Zamjenik direktora USAID-ovog projekta Investiranje u sektor energije (USAID EIA) Mak Kamenica u intervjuu Agenciji Fena govorio je o nedavno usvojenim preporukama iz navedene oblasti u državnom parlamentu koje su proizašle iz zaključaka Energetskog samita u Neumu.

Samit je okupio više od 430 učesnika eksperta iz cijele BiH iz različitih institucija, regulatora, privatnih kompanija i elektroprivreda koji su kroz trodnevni rad na panelima i tehničkim radionicama iznosili stavove o različitim temama iz oblasti energetskog sektora.

Kamenica je istaknuo da BiH odavno ima Reformsku agendu za energetski sektor jer je 2006. godine pristupila Energetskoj zajednici, a to je način na koji se direktive EU za energiju trebaju prenijeti u zemlje potpisnice ugovora o pristupanju Energetskoj zajednici.

Sekretarijat Energetske zajednice je posebno tijelo koje je zaduženo za praćenje implementacije direktiva EU u sektoru energije i u posljednjem izvještaju objavilo je da je BiH na posljednjem mjestu od svih zemalja Energetske zajednice po implementaciji reformi u tom sektoru.

Preporuke za reformu energetskog sektora usvojene su 5. jula na sjednici Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH, a čine ih četiri ključne preporuke koje se odnose na strateški pravac, energetsku efikasnost, ubrzanje reformi i otklanjanje prepreka za investitore u energetski sektor.

Prva preporuka se odnosi na to da Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH predloži okvirnu energetsku strategiju, nakon čega bi trebao biti izrađen akcioni plan za provedbu mjera iz strategije i program za energetsku tranziciju.

Kamenica je veoma važnim nazvao stavljanje strateškog fokusa na energetsku efikasnost, a potom će biti moguće razmišljati o ostalim segmentima jer ukoliko se smanji potrošnja energije onda je moguće razmatrati gradnju novih postrojenja i druge pravce u energetskim politikama.

Opredjeljenje za energetsku efikasnost kao ključni element energetske tranzicije i određivanje uloge regulatornih tijela u implementaciji ove politike druga je preporuka jer je ocijenjeno da je energetska efikasnost veliki potencijal za štednju energije i unapređenje efikasnosti ekonomije.

(Foto: shutterstock.com/Dmitry Kalinovsky)
– Važno je ojačati ulogu regulatora i omogućiti da regulatori za energiju imaju nadležnost nad energetskom efikasnošću jer oni svojim djelovanjem usmjeravaju put ka implementaciji mjera. To je propisano evropskim regulativama i praksa je u mnogim zemljama da regulatori prate ovu oblast – pojasnio je Kamenica.

USAID EIA je u saradnji sa nadležnim institucijama u BiH razvio i finansijski mehanizam koji bi se donošenje izmjena zakona o energetskoj efikasnosti trebao implementirati i stvoriti održiv mehanizam za primjenu mjera energetske efikasnosti u domaćinstvima.

Kamenica je napomenuo da energetska efikasnost ima ogroman potencijal koji potiče ulaganja, firme koje će proizvoditi materijale i opremu potrebnu za mjere energetske efikasnosti, građevinske firme te cijeli spektar aktivnosti koji bi se mogao pokrenuti ukoliko se donesu potrebni propisi.

- To bi omogućilo podsticanje cijelog sektora da krene sa ulaganjem u toj oblasti što će rezultirati većim zapošljavanjem i investicijama.

Preporuke se odnose i na to da se ubrza reforma energetskog sektora donošenjem nedostajućih zakonskih i podzakonskih akata potrebnih za ispunjavanje zahtjeva Energetske zajednice i pristupanja EU, te da se implementiraju preporuke za unapređenje procesa izdavanja dozvola za gradnju novih energetskih objekata.

Za privlačenje investitora u energetski sektor potrebno je povećati transparentnost i olakšati procedure investitorima kako bi mogli jednostavnije doći do potrebnih dozvola i saglasnosti za gradnju energetskih objekta.

– Ukoliko se pojednostave procedure za gradnju energetskih objekata, uz poštivanje evropskih direktiva vezanih za zaštitu okoliša, omogućit ćemo veća ulaganja u energetski sektor i nova radna mjesta te izgradnju novih objekata, a sve to važno je za ekonomiju BiH – naglasio je Kamenica.

USAID EIA je u protekle gotovo četiri godine zajedno sa nadležnim institucijama i GIZ-om radio na analizi svih pravnih oblasti značajnih za izdavanje dozvola za gradnju energetskih objekata te pripremu preporuka za njihovo otklanjanje.

Radne grupe su završile svoj posao i sada je na nadležnim institucijama i donosiocima odluka da usvoje preporuke i djeluju u skladu s njima.

Napomenuo je Kamenica i da je segment gasa u BiH prilično problematičan jer je BiH napravila najmanji pomak u tom sektoru i to se mora mijenjati ukoliko zemlja želi pristupiti Evropskoj uniji.

Kamenica je dodao da je Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH usvojenim preporukama zaduženo da prati njihovo provođenje te da o tome izvještava parlament i na taj način, kako objašnjava, dešavanja u energetskom sektoru mogu se približiti parlamentarcima te poboljšati komunikacija između izvršne i zakonodavne vlasti što će u značajnoj mjeri poboljšati i ubrzati reformu energetskog sektora.

– Ohrabreni smo činjenicom da nakon Energetskog samita nije sve ostalo samo na riječima nego su zastupnici ove preporuke definirali i predložili parlamentu te sada imamo dokument koji daje smjernice za daljnji rad – naglasio je.

Najavio je da će USAID EIA i dalje pratiti rad na tome te sličan model pokušati primijeniti i na entitetskom nivou kako bi se moglo sinhronizirano djelovati prvenstveno zbog toga što je dosta toga već urađeno na operativnom nivou.

Unos komentara je omogućen samo ulogovanim korisnicima.