NavMenu

Od digitalne ekonomije smo udaljeni decenijama - Nedostatak kadrova i neadekvatna infrastruktura koče proces

Izvor: Nezavisne novine Četvrtak, 19.07.2018. 15:41
Komentari
Podeli
(Foto: Sergey Nivens/shutterstock.com)
Vlada Republike Srpske nedavno je podržala projekat elektronske registracije privrednih subjekata, međutim ispostavilo se da je preduslov za to, između ostalog, i digitalizacija 13 miliona stranica sudske arhive, tako da ćemo, po svemu sudeći, na onlajn registraciju preduzeća čekati dugo, a kako kažu stručnjaci, na digitalnu ekonomiju i digitalizovanu javnu upravu možda i decenijama.

Stručnjaci su složni u jednom, a to je da digitalizacija javne uprave i digitalna ekonomija treba da budu imperativ, istovremeno naglašavajući da Republika Srpska nema zasad osnovne pretpostavke da krene u tom pravcu, od nedostatka kadrova pa do neadekvatne infrastrukture koja se ogleda u tome da još imamo 3G mobilnu mrežu, iako polako u razvijenim zemljama svijeta 5G već postaje standard.

Osim digitalizacije sudske arhive, u Ministarstvu za ekonomske odnose i regionalnu saradnju, odgovarajući na jedno od postavljenih poslaničkih pitanja kažu da je potrebna i izmjena zakona, nabavka opreme, ali i uspostavljanje sertifikacionog tijela za elektronske potpise. O sertifikaciji elektronskih potpisa u BiH priča se već godinama, ali do danas to pitanje još nije riješeno.

- Jedini razlog zbog kojeg vlasti trenutno spominju digitalizaciju je što se ta tema nameće od strane javnosti i međunarodnih partnera pa žele da stvore dojam da nešto rade po tom pitanju. Da im je iskreno stalo počeli bi od ukidanja štambilja i zakonskog uvođenja digitalnog pečata i potpisa, što su mnoge države uradile još prije desetak godina. Okružili bi se ekspertima iz ovih područja, imali bi ministre koji razumiju vrijeme u kojem žive, koji i sami koriste digitalne tehnologije - rekao je Nikola Kužet, ekonomista i jedan od najboljih poznavalaca digitalnih trendova u ekonomiji.

On naglašava da je neophodno da idemo u proces digitalizacije te da je nivo digitalne kulture u BiH sasvim dovoljan, jer imamo oko dva miliona korisničkih naloga na Facebook-u u BiH, što znači da smo više nego dovoljno pismeni.

(Foto: Saklakova/shutterstock.com)
- Digitalizacija se ne dešava preko noći. To je proces koji traje godinama i nikada ne staje. Biće sasvim dovoljno vremena da se svi prilagode i nauče koristiti softvere. Estonija je započela digitalizaciju još prije 15 godina, a tada su imali značajno manji nivo digitalne pismenosti nego mi danas. Danas je Estonija vodeća zemlja u svijetu po upotrebi digitalnih tehnologija u javnoj upravi - ističe Kužet.


O prednostima digitalizacije javne uprave i ekonomije dovoljno govore iskustva iz Evrope, ali i regiona. Procedure za registraciju, dobijanje dozvola značajno su skraćene i pojednostavljene, a korupcija višestruko smanjena, itd. Ubrzani procesi doveli su do bolje produktivnosti, efikasnosti i ubrzanja ekonomskog rasta i razvoja, a odnosi između privrede i javne administracije su pošteniji i u značajnoj mjeri lišeni mita, ucjene, privatne, rodbinske i političke veze.

- Oni koji misle da je digitalizacija budućnost žive u prošlom vremenu - zaključuje Kužet, dodajući da najviše koristi od digitalizacije imaju zemlje u srednjem stepenu ekonomskog razvoja te da postoje zemlje koje su već sprovele taj proces i žele da nam pomognu, ali je pitanje želimo li sami sebi pomoći.

Goran Radivojac, profesor Ekonomskog fakulteta u Banjaluci, kaže da je digitalizacija neophodna, ali da Republika Srpska još nema osnovne pretpostavke za razvoj digitalne ekonomije.

- Digitalna ekonomija podrazumijeva 5G mrežu, a mi smo još na nivou 3G mreže. Resursi kojima mi raspolažemo su apsolutno neadekvatni za ulazak u proces digitalne ekonomije - kaže Radivojac, dodajući da ne može reći da vlasti nemaju volju da idu u tom pravcu, ali da se plaši da ne razumiju najbolje o čemu se tu radi.

Komentari
Vaš komentar

Top priče

27.03.2024.  |  Finansije

Vrhovni sud RS presudio u milionskom sporu Bitminera i Unicredit banke

Vrhovni sud Republike Srpske odbio je reviziju kompanije Bitminer Factory iz Gradiške i potvrdio presudu Višeg privrednog suda kojom je Unicredit banka Banjaluka oslobođena plaćanja 256 mil KM odštete zbog gašenja njihovog poslovnog računa, potvrđeno je za portal Capital. Kako je rečeno u ovom sudu, revizija koju je podnio Bitminer je odbijena kao neosnovana, te je potvrđena ranija presuda koja je preinačila prvostepenu odluku iz

Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDJE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDJE

Pratite na našem portalu vijesti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izvještaje.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.