Izvor: Nezavisne novine | Srijeda, 21.01.2009.| 09:50
Izdvojite članak Odštampajte vijest

Mreža naftnih distributera dostiže i do 25 odsto: Na svakom litru goriva zarade i do pola marke

Naftni distributeri u BiH na svakom litru prodatog goriva u prošloj godini u džep su stavili po pola marke, to znači da im prosječna marža iznosi 25 odsto, što je daleko više nego kod većine trgovaca.

Razlika između cijene motornih goriva nakon plaćanja poreza i dažbina Upravi za indirektno oporezivanje (UIO) i cijene na pumpama u maloprodaji iznosi i do pola marke po litru.

Primjera radi, prema podacima UIO, BiH je 2008. godine uvezla oko 980 miliona litara dizel goriva, za šta je plaćeno milijardu i dvadeset miliona maraka, odnosno 1,04 KM po litru.

Na ovu cijenu se dodaje akciza od 0,30 maraka po litru, te putarina od 0,15 KM po litru.

Kada se na ovu ukupnu kalkulaciju doda PDV od 17 odsto dobije se prosječna cijena u 2008. godini od 1,75 KM za litar dizela. Ako se uzme da je prosječna maloprodajna cijena dizela u 2008. godini na bh. pumpama, prema gruboj procjeni, iznosila oko 2,15 KM, dobija se razlika od 40 feninga.

Treba napomenuti da se na gorivo plaća carina ako je uvoz iz zemalja koje nisu potpisnice CEFTA, ili ako BiH nema s tom zemljom potpisan sporazum o slobodnoj trgovini.

Iz UIO, međutim, navode da je najveći dio uvoza iz zemalja iz kojih se prilikom uvoza u BiH ne naplaćuje carina.

Akciza za dizel goriva iznosi 0,30 KM po litru, motorni benzin bezolovni 0,35 KM po litru, a za motorni benzin 0,40 KM po litru. Za sve tri vrste goriva plaća se i putarina u visini od 0,15 KM po litru.

Naftaši još na ovu sumu poreskim upravama dodaju porez na dobit, koji u RS iznosi deset odsto, osam odsto doprinosa na plate, a ukalkulišu još troškove plata, zakupa, transporta, distribucije, skladištenja i druge troškove.

Uvozna cijena bezolovnog benzina i običnog benzina sa plaćenim dažbinama UIO je 1,50 KM, dok je prosječna maloprodajna cijena u 2008. godini iznosila nešto iznad dvije marke.

Izudin Ahmetlić, predsjednik Sekcije distributera nafte i naftnih derivata FBiH, kaže da je ova kalkulacija realna, ali da se na nju mora dodati još mnogo faktora, na koje naftaši vrlo malo mogu da utiču.

Prema njegovim riječima, 2008. godina je imala izuzetno velike oscilacije u cijeni sirove nafte.

"Distributeri nisu zadovoljni prošlom godinom, jer su imali visoka finansijska opterećenja, pogotovo u maloprodaji, a nisu imali veliki promet. Ako vam za cisternu od 30.000 litara jednom treba 40.000, a drugi put 73.000 maraka, onda ste upali u značajne poteškoće", pojašnjava on.

Emin Bajramović, sekretar Udruženja naftne privrede u BiH, kaže da nijedan distributer nafte neće reći njegovu kalkulaciju zbog konkurencije i da je teško utvrditi koliko stvarno iznosi njihova marža.

"Prema mojoj gruboj procjeni, njihova marža ne iznosi više od 11 feninga po litru", smatra on.

S njim se slaže i Vojin Mitrović, predsjednik Udruženja vlasnika benzinskih pumpi u RS, koji je naveo da je marža desetak do 15 feninga.

"Samo smo u jednom trenutku od mjesec ili dva prošle godine imali maržu od oko 25 feninga. Nema nikakve šanse da je zarada naftaša ikako bila veća od toga", rekao je on.

Ahmetić navodi da će tek kada dođe do stabilizacije tržišta naftaši moći kalkulisati zarade, a građani dobiti stabilne cijene. On procjenjuje da je realno da se cijena nafte ove godine kreće između 40 i 70 dolara po barelu, te da je izvjesno da maloprodajne cijene neće biti značajnije niže od trenutnih, te da će ove godine biti mnogo važnije kretanje dolara od kretanje cijene barela.

"Drugo je pitanje šta će biti sa dolarom. Procjenjuje se da će dolar u ovoj godini imati jačanje. E, kako onda objasniti ljudima da barel nafte iznosi 60 ili 70 dolara, a cijena goriva na pumpama zbog jakog dolara skupa", kaže on.

Bajramović kaže da je ključno pitanje za BiH činjenica da je BiH oslonjena na uvoz, te da, na primjer, samo INA uvozi oko 70 odsto nafte i naftnih derivata u BiH.

"BiH može uskladištiti oko pola miliona tona sirove nafte. Mislim da se BiH mora okrenuti vlastitoj proizvodnji i da kupuje naftu u sirovom stanju. Na taj način zapošljavamo domaću radnu snagu, a gorivo će doći dosta jeftinije", kaže on.

Takođe, on smatra da se BiH treba okrenuti i vlastitim izvorima nafte.

"Imamo nalazišta kod Tuzle, u Dinaridima, kod Mostara. Naravno, istraživački radovi su veoma skupi, a eksploatacija je još skuplja. Mislim da bi se ipak u konačnici isplatilo ako bismo se pomogli domaćim izvorima", kaže on.

Ahmetić kaže da distributeri nisu protiv da se uključe domaći resursi, poput Rafinerije nafte Brod.

"Mi nemamo ništa protiv korektne i lojalne konkurencije. Svaki novi kapacitet mi pozdravljamo", kaže on.

Unos komentara je omogućen samo ulogovanim korisnicima.