Proizvodnja u ribnjacima u RS lani smanjena za 35% - Pad uzrokovao veće cijene i slabiju prodaju

Proizvodnja ribe u ribnjacima u Republici Srpskoj lani je smanjena za 35,3% u odnosu na 2016. godinu, a naročito je smanjena proizvodnja šarana, koji čini četvrtinu od ukupno proizvedene ribe, i to za 46,7%.

Podaci su to Republičkog zavoda za statistiku RS, gdje navode da je na osnovu godišnjeg izvještaja o akvakulturi u pastrmskim ribnjacima proizvodnja lani bila manja za 29%, a ona čini oko 70% od ukupno proizvedene ribe, dok ostale ribe čine tek 4%.

Pad proizvodnje ribe uzrokovao je povećanje cijene, pa je riba u posljednjih godinu dana i poskupjela.

- Što se tiče prodaje ribe, ona se smanjila i za 100%. Veoma je visoka cijena ribe u RS. U Srbiji je u odnosu na Bijeljinu 20% jeftinija riba - kažu u bijeljinskoj ribarnici Željko.

Napominju da je šaran prošle godine bio sedam, a sada košta 9 KM po kilogramu, dok je u Srbiji cijena u prodaji 6,5 KM, a u RS u nabavci sedam.

Ističu da pred slave ljudi iz Bijeljine idu u Srbiju da nabave ribu.

- Vjerovatno su smanjili proizvodnju ako riba ne ide. Zaleđena riba nije poskupjela, ali ona se slabije prodaje - kazao je vlasnik ove ribarnice.

Slavko Stevanović, sekretar Udruženja za poljoprivredu, vodoprivredu, ribarstvo, prehrambenu i duvansku industriju u Privrednoj komori RS, kaže da riba ima svoje sezone, a prodaja zavisi od potreba i navika. Kako kaže, problem je smanjena proizvodnja ribe, koja je uzrokovala porast cijene.

- Nekad je pastrmka bila osam KM, a šaran pet do šest, a sada su cijene iste. Smanjena proizvodnja traje nekih pet godina, a onda je to uzrokovalo povećanje cijena i unazad nekih godinu dana došlo je do poskupljenja zbog smanjene ponude - kazao je Stevanović.

Ističe da su mali podsticaji za proizvođače ribe, a kada se u proizvodnji šaranske ribe ograniči podsticaj, ne isplati se proizvoditi velike količine ribe.

- Ukazivali smo na problem podsticaja u ribarstvu, ali do danas nije ništa izmijenjeno pa se proizvođači šaranske ribe prilagođavaju, dok proizvođači pastrmske ribe traže izlaz u izvozu i tu uspijevaju - kazao je Stevanović.

Nenad Šibarević, vlasnik ribnjaka iz Banjaluke, kaže da je suština problema u tome što su kod nas 12 puta manji podsticaji nego u Evropi i da je to nisko profitabilno zanimanje.

- Oni koji su privatizovali Saničane i Prnjavor mislili su da tu ima puno para i onda su vidjeli da su tu male marže i mala zarada i bez pomoći resornog ministarstva nema opstanka. Centar za razvoj i unapređenje sela Banjaluka donekle vodi računa o nama koji proizvodimo ribu, ali to je neisplativo u odnosu na, recimo, uvoz voća i povrća - rekao je Šibarević, koji ima tri ribnjaka šarana.

Ističe da je potražnja ribe velika u postu, ali naš narod nema naviku da jede ribu mimo posta.

- Šaran je poskupio, prije nekoliko godina bio je četiri do pet KM po kilogramu, a sad je po osam ili devet KM zbog manjka - dodao je on.

S druge strane, šipovački ribnjaci rade punom parom i nemaju problema u proizvodnji, kao ni prodaji ribe.

- Mi s pastrmkom odlično radimo, jedino što je ona poskupjela sa osam na devet KM - kazali su u ribnjaku Trivunčić.