NavMenu

U trci sa evropskom konkurencijom - Kako su kompanije sa Zapadnog Balkana postale sve značajniji partner kupcima iz EU

Izvor: eKapija Petak, 04.05.2018. 12:03
Komentari
Podeli
(Foto: TRAIMAK/shutterstock.com)
Sve je intezivnija potreba evropskih kompanija da uspostave partnerstvo sa firmama iz zemalja Zapadnog Balkana , jer domaće kompanije su kvalitetom isporučenih proizvoda i poštovanjem rokova zavrijedile povjerenje velikih evropskh igrača, u više različitih industrija.

Osim toga, blizina evropskog tržišta i efikasna radna snaga dodatne su prednosti kompanija koje posluju u ovoj regiji.

Kako su istakli govornici panela o lancu snabdijevanja između EU i kompanija Zapadnog Balkana na ovogodišnjem Sarajevo Business Forumu, postoji veliki potencijal da se ta saradnja ojača, ali je potrebna podrška države, obrazovanje radne snage i praćenje tehnologija.

- Zaista mislim da je nebo granica, jer imamo dobru radnu snagu i velike prilike pred nama - rekao je Mahmut Galijašević, direktor tešanjske kompanije Mann Hummel, koja je dio njemačke grupacije koja posluje na pet kontinenata i pravi filtere ulja, zraka i goriva za automobilsku industriju. Za proteklih deset godina utrostručili su rast, a u 2017. bilježe 20% rast prihoda.

Kaže da su jedan od rijetkih primjera kako se može uspjeti i razvijati ozbiljan biznis. Tešanj je tradicionalno vezan za tu granu industrije, a u njihovom slučaju mnogo se ulagalo u radnu snagu. Cilj je bio da uposle domaće stanovništvo i danas broje 665 radnika.

- Obično među domaćim firmama imate samo proizvodno postrojenje, a mi imamo i inženjerski odjel i razvijamo prototipove proizvoda koji su potrebni našim kupcima, znači da smo projektno usmjereni. Naš cilj je da se i dalje razvijamo, jer imamo stratešku poziciju, ako pogledamo mapu Evrope. Takođe, velika šansa je to što proizvodimo dodatnu vrijednost i to plasiramo u EU- istakao je Galijašević.

Iako je, kako je rekao, druga strana medalje nestabilna politička situacija, borba je neminovna, jer se može uspjeti.

Da evropske kompanije imaju sve više povjerenja u partnere iz ovog dijela Evrope, potvrđuje i Zlatan Faik Uzunović, menadžer lanca snabdijevanja za Centralnu i Istočnu Evropu u Preventu.

(Foto: Pavel L Photo and Video/shutterstock.com)
- Najprije, garantujemo kvalitet i rok isporuke. Mi u Preventu dajemo kvalitet prema najvećim očekivanjima naših kupaca. Smatram da kompanije iz BiH uz praćenje najnovijih tehnologija mogu biti ozbiljan konkurent u tržišnoj utakmici.

Ono na šta treba obratiti pažnju, kaže, su rokovi trajanja potrošačke robe, koja u prosjeku iznosi 18 mjeseci. U to treba uračunati 6 do 7 mjeseci proizvodnje i period transporta, što dalje znači da kupci računaju da je trećina vremena već istekla.

- Tu se krije prednost za naše firme koje su blizu EU. Zato će evropske kompanije nalaziti načine da dislociraju proizvodnju. Tako su prije nekoliko godina uspostavili saradnju Birtax, Samsonite i Prevent - ističe Uzunović.

A da li bi BiH trebalo pet kompanija poput Preventa ili da razvija više malih i srednjih preduzeća?

- Mislim da Bosna teba bar pet Preventa i Prevent koji je pet puta veći. Da bi se to postiglo, moramo investirati u ljude, ubrzati dinamiku strukturalnih reformi, promovisati poduzetnički duh i saradnju između tržišta. Bez tjesne saradnje kompanija u JIE, ne možemo ovladati kapacacitetima koji zahtjevaju evropski kupci.

Dobro bi bilo kada bi BiH imala i bar još pet Bosnalijeka, nadovezao se Ekrem Turajlić, Corporate Sales Director ove farmaceutske kompanije, koja izvozi u 20 zemalja svijeta. Do sada nije bio fokus toliko na EU, jer rade sa generičnim lijekovima.

- Ali ćemo se u narednom periodu sve više orijentisati ka EU. Imamo evropski sertifikat dobre proizvodne prakse što nam omogućuje da izvozimo u EU. Očekuje nas registracija proizvoda u Rumuniji, Njemačkoj, Poljskoj, Bugarskoj...

Kako je rekao Turajlić, Bosnalijek nije dio multinacionalne korporacije, te im je stoga teže probiti se na nova tržišta. Uz to, ova industrija je vrlo konkurentna.

- Cijeli proces od istraživanja do registracije moramo sami uraditi. To traje nekoliko godina, ulaganja su velika, i onda kad uđeno na neko tržište, ono je već zagušeno. U tom smislu, kada otrkijemo i proizvedemo nešto što je interesatno mi ćemo to pokušati plasirati.


(Foto: Christian Lagerek/shutterstock.com)
Uspješan izvoz u EU obavljaju i firme iz MSP sektora i ne zaostaju sa evropskom konkurencijom. To potvrđuje i Muris Obarčanin, direktor vogošćanske firrme MDG International koja se babvi proizvodnjom mjerne tehnike za različite industrije.

Obarčanin je donio hrabru odluku da se iz Holandije vrati u BiH i otvori lokalnu firmu, najprije sa 6 zaposlenih, a danas ima 55. Kaže da mu je donošenje te odluke olakšalo to što je znao da ovde može računati na dobru radnu snagu.

- Dijelom sam lokalni poduzetnik, ali i strani investitor, jer sam živio u Holandiji 28 godina. Razlog zašto sam ovde pokrenuo proizvodnju je što imam znanje sa evropskih tržišta i njihovih firmi, koji sve više traže da prebace proizvodnju u neke druge zemlje, gdje postoji infrastruktura i dovoljno radnika - objašnjava Obarčanin.

Počeo je rad za jednog klijenta, a danas ima 25 širom Evrope.

- Zaista imamo velike šanse da napredujemo, i to ne treba prepustiti. Najveći izazov za naše komnpanije je obrazovanje mladihl judi, koji treba da budu spremni za visoku tehnologiju, zatim da se ulaže u novu opremu kako bi se slijedila potražnja iz EU. Takođe, nužan je fokus na proizvodnji složenih proizvoda ili dijelova gotovih proizvoda.

Šta je prema njegovim riječima ključno da se ostvari i održi saradnja sa evropskim kupcima?

- To mora biti partnerstvo, a ne samo običan ondos. Naša politika je takva da garantujemo kvalitet, poštovanje roka isporuke, zatimo pratimo instalaciju opreme. Svi traže fleksibilnost.

Kako je zaključio, pogrešan je utisak da smo zemlja jeftine radne snage.

- Bez edukacije i obrazovanja nećemo rasti. Svima nam treba podrška Vlade u promjeni postojećih zakona, jer su neusklađeni sa poslovanjem Zapadne Evrope.

Teodora Brnjoš

Komentari
Vaš komentar

Top priče

17.04.2024.  |  Vijesti

UIO odložila kupovinu zgrade u centru Banjaluke

Nekoliko dana prije nego što će im isteći rok da se izjasne o ponudi firme Grand trade (Grand trejd) za kupovinu poslovnog prostora u Banjaluci, Uprava za indirektno oporezivanje BiH se dogovorila sa ponuđačem da se rok za konačnu odluku prolongira za još nekoliko mjeseci. Firma biznismena Mileta Radišića, koji je ležao u zatvoru zbog privrednog kriminala, dostavila je u januaru ove godine dvije ponude, prenosi Capital. Prvom je Upravi

Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDJE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDJE

Pratite na našem portalu vijesti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izvještaje.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.