Izvor: Dnevnik | Petak, 13.04.2018.| 09:03
Izdvojite članak Odštampajte vijest

Može li rasol postati izvozni proizvod? - Tehnološki fakultet u Novom Sadu ispituje potencijalna zdravstvena svojstva

Ilustracija (Foto: Trong Nguyen/shutterstock)
Kiseli kupus odavno je poznat u domaćoj kuhinji kao jelo bez koga se ne može zamisliti dobar zimski ručak, a poznato je da bez sarme, kao glavnog jela, nema svečanog ručka. Osim toga, dobro se zna i da je rasol iz kiselog kupusa u narodu odavno poznat kao lijek protiv mamurluka.

Da li bi se rasol mogao koristiti i u neke druge svrhe, odgovor bi trebalo da da istraživanje Stručnog tima Tehnološkog fakulteta u Novom Sadu. Naime, posebnim metodama sušenja dobijen je rasol u prahu, a na osnovu toga će se u narednom periodu, u saradnji s Udruženjem Futoški kupus, razmatrati moguća primjene u prehrambenoj industriji.

- Urađeno je više od 370 analiza fermentisanog kupusa i blizu 40 analiza svježeg kupusa, na osnovu kojih su definisani standardni parametri kvaliteta proizvoda - kaže predsjednik Klastera panonskih prerađivača voća i povrća Sergej Vujačić.

Kako dodaje, cjelokupno istraživanje finansirala je Razvojna agencija Srbije.

Po njegovim riječima, u prvoj fazi istraživanja došlo se do rasola u prahu, a sljedeći korak će biti usmjeren na to kako i gdje ga koristiti, pošto sadrži dosta soli.

- Karakteristika proizvoda s dodatom vrijednošću kakav je rasol je njegova ekskluzivnost, a to se može postići jedino uz primjenu novih tehnoloških dostignuća i inovacija. Rasol je odličan izvor vitamina C, K, B6, B3, folne kiseline, kao i vitamina U, jednog od najrjeđih vitamina, koji je važan za liječenje čira na želucu i dvanaestopalačnom crijevu, a sadrži i enzime koji učestvuju u detoksikaciji organizma, pa proizvod ima perspektivu na tržištu. Međutim, za širu upotrebu rasola treba mijenjati svijest kod ljudi/potrošača. Naime, sada se rasol uglavnom baca, a rijetko ko ga pije, osim onih koji u rasolu traže lijek poslije alkohola - naglašava Vujačić.

Ideja da se ispitaju svojstva rasola potekla je, kaže Vujačić, od proizvođača kiselog kupusa iz Futoga, koji kisele po hiljadu tona ovog povrća. Zahvaljujući kvalitetu kiseli kupus se prodaje ne samo na domaćem tržištu, već bezmalo na svim kontinentima, ali je pri tome rasol ekološki problem, jer slanu vodu nemaju gdje da izliju.

- Kako bi se ovaj problem riješio, obratili su nam se predstavnici Udruženja Futoški kupus, pa smo uspostavili saradnju s Tehnološkim fakultetom. U tom pravcu ćemo nastaviti, kako bi se nusproizvod od kiselog kupusa usavršio i mogao da nađe mjesto u ljudskoj ishrani. Tako nešto već je urađeno u Njemačkoj, gdje se rasol koristi kao napitak i može se naći u ponudi ugostitelja - kaže Vujačić.

Potražnja, zasad, mala

Predsjednik Udruženja Futoški kupus Radivoj Ćulum kaže da će povrtari odgovoriti na svaki zahtjev profesora na Tehnološkom fakultetu kako bi se rasol više koristio.

- Za nas proizvođače rasol je ekološki problem, pošto je riječ o velikim količinama slane vode koju nemamo gdje da izlijemo - ističe Ćulum.

Kako dodaje, sada ga pakuju u flaše zapremine 0,3 i 0,5 decilitara i prodaju na pijacama i u supermarketima, ali to su male količine, a i potražnja je mala.

- Zato je potrebno da se potrošači upoznaju s dobrim karakteristikama rasola, da je dobro koristiti ga, recimo, protiv prehlade, zbog prisustva vitamina C - poručuje Ćulum.

Unos komentara je omogućen samo ulogovanim korisnicima.