Još tri godine povlašćenog izvoza iz BiH u Ameriku - Na listi skoro 5.000 proizvoda sa carinskim olakšicama

Bosna i Hercegovina našla se na listi sa još 122 zemlje koje u Sjedinjene Američke Države mogu da izvoze robu bez carina ili s minimalnom carinom.

Naime, nedavno je u SAD obnovljeno važenje Opšte šeme preferencijala (GSP), čime je BiH dobila šansu da u jednu od najmoćnijih ekonomija svijeta izvozi gotovo 5.000 proizvoda po povlašćenom režimu. GSP na snagu stupa 22. aprila ove i traje sve do kraja 2020.

U pitanju je mehanizam koji omogućuje zemljama korisnicima da putem carinskih olakšica podstiču unapređenje izvoza i privređivanja s tim da se moraju zadovoljiti i pojedini kriterijumi porijekla.

Njime su obuhvaćeni mnogi industrijski proizvodi i sirovine, većina nakita, mnogi poljoprivredni proizvodi, hemikalije, minerali, mermer, tepisi, dok ne obuhvata većinu tekstila i odjeće, satove, obuću, torbe, kofere, neke kožne proizvode i rukavice.

Proizvodi moraju biti porijeklom iz BiH, a ako se koriste sirovine koje nisu iz BiH, domaće sirovine u ukupnom sastavu moraju imati minimalno 35% učešća.

Budući da je prethodni sporazum s istekom 2017. prestao da važi, u Spoljnotrgovinskoj komori (STK) BiH kažu kako je u GSP-u navedeno da firme koje su u prva tri mjeseca ove godine bez olakšica izvozile u SAD, treba da predaju zahtjev za povrat viška uplaćenog novca po osnovu carina. Ocjenjuju kako BiH koristi povlastice koje joj SAD pružaju kroz GSP sistem.

- U 2017. je vrijednost izvoza proizvoda sa porijeklom iz BiH iznosila 78,26 mil KM, a izvozili su se prehrambeni proizvodi, municija, silicijum, voda, sokovi, vino, pivo, rakija, rezni alat, PVC i ALU stolarija - rekli su za Nezavisne u STK BiH.

Međutim, i pored brojnih olakšica GSP-a, BiH ne može ni da se približi onim izvoznim ciframa koje SAD ostvaruje prema njoj, pa je tako spoljnotrgovinska razmjena izuzetno negativna.

Vjekoslav Domljan, profesor i ekonomski ekspert, ocjenjuje da i pored olakšica BiH nema šta da ponudi zahtjevnom američkom tržištu.

Kaže kako je u pitanju preferencijalni tretman koji se daje najmanje razvijenim zemljama svijeta, a što u stvari pokazuje gdje se BiH nalazi i kako na nju drugi gledaju.

- Mi vrlo malo možemo ponuditi tom tržištu jer je udio ukupnog izvoza proizvoda srednjeg i visokog tehnološkog sadržaja tek 25%, a na primjer Slovačke 71%. Jednostavno, BiH se nije reindustrijalizirala. Dok su se druge zemlje razvijale, mi smo se balvanizirali - kaže Domljan.

SAD nisu među najznačajnijim zemljama u koje je BiH izvozila prošle godine, dok su iz ove zemlje u prošloj godini uvezeni proizvodi u iznosu od 467,41 mil KM. Samo za dva mjeseca ove godine uvezli su onoliko koliko je BiH izvezla za devet mjeseci prošle. Najveći uvoz ostvaren je u grupaciji mineralnih goriva, ulja i njihovih proizvoda.

Inače, Opšte carinske povlastice sistem su koji u svjetskim razmjerama nije karakterističan samo za SAD.

Osim njih, povlastice omogućava i Evropska unija te Australija, Bjelorusija, Japan, Kanada, Novi Zeland, Norveška, Ruska Federacija, Švajcarska i Turska.

GSP je utemeljen 1968. godine, a njime je omogućeno da zemlje jednostrano odobravaju carinske povlastice zemljama u razvoju i najnerazvijenijim zemljama.

Osim BiH, na listi zemalja s povlasticama SAD nalaze se i Srbija, Crna Gora, Albanija, Makedonija, Kosovo te evropske zemlje Jermenija, Azerbejdžan, Gruzija, Moldavija, Turska i Ukrajina.

Šta se izvozi?

Prehrambeni proizvodi, municija, silicijum, voda, sokovi, vino, pivo, rakija, rezni alat, te PVC i alu stolarija.