Izvor: Nezavisne novine | Četvrtak, 22.03.2018.| 09:09
Izdvojite članak Odštampajte vijest

Bez dodatne štednje starost neizvjesna - Ekonomisti upozoravaju na probleme penzionog sistema u RS

(Foto: I.Vukša)
Penzioni sistem u Republici Srpskoj trenutno nije ugrožen, a u budućnosti nije realno očekivati značajniji rast penzija, ali ni bilo kakve velike pozitivne promjene.

Malo šta trenutno ide na ruku Fonda kada je funkcionisanje u pitanju, a što je slučaj i u cijelom regionu, pa i u Evropi. Razlika između broja penzionera i radnika je sve manja, demografska slika je loša, a poslodavci su previše opterećeni nametima. Sistem međugeneracijske solidarnosti, na kojem je zasnovan i Fond PIO RS, u velikim je problemima u svim zemljama u kojima postoji.

Ocjenjuju to ekonomisti okupljeni u Udruženju SWOT RS u svojoj analizi, koju su u srijedu (21. marta 2018. godine) u Banjaluci predstavili stručnoj javnosti.

Naime, s obzirom na to da prosječna penzija iznosi oko 40% prosječne plate, a koja opet samo djelimično može da zadovolji potrebe potrošačke korpe, jasno je da će malo ko od nje u budućnosti moći da živi, a što se već i sada može vidjeti.

Kako ne bi postali socijalni slučajevi i živjeli o trošku svoje djece, ekonomisti radnicima i poslodavcima predlažu štednju u rezervnim penzionim fondovima, a jedan takav već nekoliko mjeseci funkcioniše u Republici Srpskoj.

Miloš Grujić, član Udruženja ekonomista RS - SWOT i jedan od autora analize, kazao je da su dodatnom štednjom svi na dobitku.

- Građani mogu da štede i ostvaruju razne poreske olakšice. Takođe i država može da profitira, jer novac iz tog fonda može biti uložen u kupovinu hartija od vrijednosti koje emituje. Na taj način dolazi do novca za kapitalne projekte - kazao je on.

Gordana Drobnjak, izvršni direktor Društva za upravljanje Evropskim dobrovoljnim fondom u RS, rekla je kako je tržište pozitivno reagovalo na njihovu pojavu.

- Pojedini poslodavci iz realnog sektora prepoznali su značaj da su radnici njihova imovina, a nikako trošak. Izdvajanjem novca za dobrovoljno penziono osiguranje stimulišu radnike.

Kako je rekla, zasad se oni koji su se odlučili za štednju u ovim fondovima broje stotinama, ali očekuje se da će već do kraja godine to biti izraženo u hiljadama.

(Foto: ITTIGallery/shutterstock.com)
Sa druge strane, situacija u regionu je mnogo bolja, ali i dalje nije na zadovoljavajućem nivou. Za 11 godina postojanja ovih fondova u Srbiji, oko 10% od ukupnog broja radnika u njima štedi svoj novac za starost.

Snežana Ristanović, potpredsjednik Grupacije za upravljanje dobrovoljnim penzionim fondovima u Srbiji i direktor Društva za upravljanje dobrovoljnim penzijskim fondom Raiffeisen Future, istakla je da je zajednički problem regiona, pa i cijele Evrope, da zemlje imaju izrazito staro stanovništvo.

- Šta god država preduzela na polju izmena u okviru državnog penzijsko-invalidskog osiguranja, apsolutno ne može biti dovoljno za obezbeđivanje penzijskih prihoda građana u starosti - kazala je Ristanović.

Ona očekuje da se u Srbiji državne institucije i sindikalni povjerenici mnogo više uključe u edukaciju građana, jer iskustva pokazuju da više nijedna država svoj penzijski sistem ne bazira isključivo na principu međugeneracijske solidarnosti.

- Neophodno je što brže i intenzivnije razvijati dobrovoljne penzione fondove i štednju u dobrovoljnim penzionim fondovima kao dopunski izvor prihoda za građane - rekla je.

Prema podacima Fonda PIO RS, na 100 penzionera u Republici Srpskoj ima 116 radnika, dok je za Evropu taj prosjek bolji, gdje na 100 penzionera dolaze 162 radnika.

Unos komentara je omogućen samo ulogovanim korisnicima.
Pratite na našem portalu vijesti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izvještaje.
Testiraj besplatno!
Prijavite se na naš dnevni ekonomski bilten koji će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana.
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.
Testiraj besplatno!
Testiraj besplatno!
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima.
Testiraj besplatno!

Ako ste već korisnik, ulogujte se:
Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDJE
Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDJE