BiH bi mogla ostati i bez podataka o bruto domaćem proizvodu

Federalni ministar finansija Vjekoslav Bevanda kazao je prije nekoliko dana da je, iako ne postoje adekvatni statistički podaci, BiH već zagazila u recesiju.

Recesija je pad bruto domaćeg proizvoda (BDP) dva tromjesečja zaredom, a statistički zavodi u BiH ne prate kvartalna, već samo godišnja kretanja BDP-a, pa se zato o recesiji može govoriti samo na osnovu procjena, kažu analitičari.

Direktor Agencije za statistiku BiH Zdenko Milinović podsjeća da se njegova institucija ne bavi procjenama, već objavljuje samozvanične podatke koje dobiva na osnovu zvaničnih pokazatelja.

"Procjene se mogu vršiti i mislim da Direkcija za ekonomsko planiranje (DEP) radi određene projekcije za naredni period na osnovu naših statističkih pokazatelja", kaže Milinović.

Prema njegovim riječima, Agencija ne vodi kvartalne obračune jer je za to, prije svega, potrebno godišnji račun podići na veći nivo kvaliteta, obezbijediti administrativne izvore i kvalitetnije procjene, te daje vrlo bitno imati tačan broj stanovnika BiH bez kojih je veoma teško izvesti račun.

"Za kvartalni BDP potrebno je imati i podatke iz entitetskih zavoda i anketna ispitivanja. Mi sada imamo problema da provedemo godišnje ankete, jer Federalni zavod ne može osigurati neophodna sredstva. Dosada smo ta sredstva dobivali od donatora, a ove godine Agencija za statistiku BiH je omogućila sredstva za Federalni zavod, dok je Republika Srpska istraživanja finansirala sama", kaže Milinović za "Dnevni avaz".

On upozorava da bi BiH, ako se ovako nastavi, mogla ostati ibez godišnjih i kvartalnih podataka, te da je jedini izlaz finansiranje statističkih istraživanja direktno iz budžeta BiH.

"Agencija je Vijeću ministara BiH već uputila prijedlog statističkog programa za period 2009-2012. godine sa konkretnim planom istraživanja kvartalnog BDP. Dok ne dobijemo saglasnost, Agencija će vršiti godišnji izračun i uskoro ćemo objaviti konačne rezultate za 2007.godinu", kaže Milinović.

Za obračun BDP-a u BiH i entitetima koriste se UN-ove metodologije Sistem nacionalnih računa 1993 (SNA) i njena evropska verzija 1995(ESA).

Po ovim metodologijama, u obračunu se koriste svi raspoloživi statistički podaci svih aktivnosti proizvodnje dobara i usluga, djelatnosti preduzeća, banaka, osiguravajućih kuća i ostalih subjekata, te podaci o poljoprivrednoj i nepoljoprivrednoj proizvodnji u okviru domaćinstava.

Recesija je slabljenje privredne aktivnosti neke zemlje praćeno pogoršanjima opće ekonomske klime kao što su pad realnog dohotka, rast nezaposlenosti, nizak stepen iskorištenosti proizvodnih kapaciteta...

Recesija je manje duboka od depresije i ponavlja se u razdobljimaod po nekoliko godina. Uobičajeno počinje u jednoj zemlji i treba određeni broj mjeseci, odnosno godišnjih kvartala da se preseli u druge.