NavMenu

Strani lovci ne mogu iznijeti ulovljeni trofej iz BiH - Problem u neizdavanju CITES sertifikata

Izvor: Nezavisne novine Srijeda, 14.03.2018. 09:56
Komentari
Podeli
(Foto: Jeffrey B. Banke/shutterstock.com)
Ogroman potencijal za lovni turizam, kojim bi se mogao privući veliki broj turista u BiH, čime bi mogla profitirati i država, nije kvalitetno iskorišten, a jedan od razloga leži u neizdavanju CITES sertifikata (Konvencija o međunarodnoj trgovini ugroženim vrstama divlje faune i flore), koji omogućava iznošenje ulovljenog trofeja iz BiH.

Iz lovačkih udruženja kažu da je BiH potpisnik ove konvencije, ali da još nije zvanično određeno ko sertifikat u skladu s njom kod nas izdaje, te da problem leži na nivou države. Ovaj sertifikat se izdaje u drugim državama okruženja.

Muhamed Hodžić, predsjednik Saveza lovačkih organizacija u BiH, kaže da se lovni turizam može nazvati pojedinačnim, jer strani lovci dolaze sami ili u saradnji sa domaćim lovačkim udruženjima, te da bi ova oblast trebalo da donese više novca za državu i ljude u ruralnom okruženju.

- Uz lovni turizam mogle bi se povezati i druge usluge, da se ide u ribolov ili rafting. Postoje mnoge stvari koje se mogu uraditi, ali se ne rade - rekao je Hodžić za Nezavisne.

On kaže da se Savez lovačkih organizacija u BiH kreće u tom pravcu, s novim nadzornim odborom, koji će raditi propagandu lovnog turizma.

Jedan od razloga zašto veliki potencijal nije kvalitetno iskorišten, kako Hodžić kaže, je neizdavanje CITES sertifikata.

- Lovac koji lovi skupocjenu trofejnu divljač teško će doći ako ne može sa sobom da ponese trofej, jer se on ne može iznositi bez sertifikata. Lovac ima pravo da lovi, ali trofej ostaje u BiH i čeka vrijeme da se odluči ko će izdavati sertifikat u BiH - kaže Hodžić.

Dodao je da su najčešći strani posjetioci naših lovišta Italijani u lovu na ptice, te Austrijanci i Nijemci.

Savo Minić, predsjednik Lovačkog saveza RS, kaže da lovstvo u BiH nije iskorišteno ni blizu njegovih mogućnosti u pitanju lovnog turizma.

- U lovnom turizmu prednost RS je činjenica da postoji jedno ministarstvo koje je zaduženo za korisnike lovišta, imamo Zakon o lovstvu, Zakon o šumama, imamo dodijeljena lovišta i narednih deset godina sve predispozicije da razvijamo lovni turizam - rekao je Minić.

(Foto: Steve Oehlenschlager/shutterstock.com)
Naglasio je da je u RS trenutno velika ekspanzija inostranih lovaca u lovu na vuka, dijelom lovu na medvjeda, divokoze, tetrijeba, uz napomenu da se vuk ne lovi nigdje u Evropi.


- Primjenom CITES-a bi bilo više turista, jer bi mogli da iznose divljač. Smatram da će se to kompenzovati jednim dijelom, jer je Vlada RS maksimalno podržala Lovački savez RS, što će se osjetiti u sljedećoj godini - rekao je Minić i dodao da će prve investicije krenuti od aprila kako bi se unaprijedilo lovstvo u RS.

On kaže da RS ispunjava uslove za primjenu CITES-a, ali da su problemi u FBiH i politički problemi na nivou BiH.

- Primjena CITES-a u Njemačkoj i Francuskoj je podijeljena po pokrajinama, ne vidim zašto i RS ne bi ušla u primjenu ako ispunjavamo uslov. Međutim, ovako smo prinuđeni da svi ispunimo zajedno uslove, a to je problematično - rekao je Minić.

Najviše stranih lovaca u RS je iz Italije, Hrvatske, Mađarske, Njemačke i skandinavskih zemalja, kaže Minić, a najviše love prepelice, komercijalno love zeca, fazana, srndaća, medvjeda, divokoze i vuka.

Tamara Javorić, turizmolog Odsjeka za lovstvo, tvrdi da je potencijal kojim raspolaže BiH veoma veliki, ali nedovoljno iskorišten.

- Da bismo privukli strane lovce u našu zemlju, važno je usmjeriti ponudu koja je tražena na lovno-turističkom tržištu, te kroz medije promovisati potencijale kojima raspolažu lovačka udruženja - rekla je Javorić.

Komentari
Vaš komentar

Top priče

16.04.2024.  |  Industrija, Građevina

Njemačka firma u Laktašima dograđuje proizvodni pogon

Njemačko preduzeće u Laktašima Technics Programme Engineering podnijelo je Gradu Laktaši zahtjev za izdavanje ekološke dozvole za postrojenje za mašinsku obradu metala, izvještava Indikator.ba. Riječ je o dogradnji po postojećeg postrojenja u naselju Mahovljani, na parcelama označenim kao k.č. broj: 73/2 74/1, 75, 76, k.o. Mahovljani. Ukupna planirana bruto proizvodnja gotovih proizvoda iznosi oko 100 tona godišnje. Technics Program

Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDJE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDJE

Pratite na našem portalu vijesti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izvještaje.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.