Kreditne kamate u BiH među najvišim u Evropi - Ekonomisti upozoravaju na dalji rast
Naime, prema podacima Centralne banke BiH na njihovom sajtu, u periodu od početka 2012. do kraja 2014. godine građani su na potrošačke kredite dobijali kamatne stope između gotovo 9% do nešto više od 7%, dok su nesubvencionisani stambeni krediti plaćani kamatama između 6 i 7%.
Ni krediti za privredu nisu bili po mnogo nižim kamatnim stopama. Prema podacima Centralne banke, kamate na kredite na iznose preko milion maraka su se kretale između 6 i 7%.
Kamatne stope su na sličnom nivou i danas.
Poređenja radi, prema podacima Evropske centralne banke, kamatne stope na potrošnju u evrozoni su se u istom periodu kretale između 4,9 i 6%, dok su stambeni krediti bili na nivou kamate od 2,5 do 3,5%. Danas su kamatne stope na sličnom ili čak na nešto nižem nivou u odnosu na referentni period.
Gledano po nekim zemljama, u Njemačkoj su u januaru 2012. godine kamate na stambene kredite iznosile 3,46% i stalno su padale, da bi u decembru 2014. godine iznosile 2,13% i nastavile padati. Potrošački krediti su se u istom periodu kretali na nivou kamate od oko 5%.
U Holandiji su kamate na stambene kredite u januaru 2012. iznosile 4,5%, da bi krajem 2014. bile na nivou 3,1% i nastavile padati i u narednom periodu.
U Austriji su se kamate na stambene kredite u istom periodu kretale na nivou između 2 i 2,5%, dok su za potrošnju Austrijanci plaćali kamate od oko 4,5%.
Slično je i u nama bližoj Sloveniji - kamate na stambene kredite su iznosile oko 2,5%, dok su potrošački krediti bili na nešto višem nivou kamate, koje su iznosile između 7 i 7,5%. Jedna od zemalja u kojoj su potrošački krediti bili na višem nivou od BiH je Grčka, koju je u to vrijeme tresla velika finansijska kriza. Za potrošnju su Grci morali izdvojiti kamatnu stopu od čak 10%, dok su stambeni krediti bili niži nego kod nas, za koje su Grci morali platiti kamatu od nešto manje od 5%.
I u Slovačkoj su za potrošnju građani morali izdvajati veći iznos na kamate - čak 15%, dok su stambeni krediti bili opterećeni vrlo malim kamatama - od oko 2%. U narednom periodu na slovačke stambene kredite kamata je pala na skoro 1%.
Ističe da je prvi element određivanja cijene novca trošak kapitala koji banka plaća na tržištu kapitala. Tome, kako ističe, treba dodati rizik zemlje do kojeg se dolazi složenom matematičkom operacijom, a koji govori da je BiH po riziku na dnu Evrope u društvu s zemljama poput Abhazije ili Tadžikistana, jer postoji veliki politički, ekonomski i institucionalni rizik.
- Taj rizik govori koliko strani prodavač kapitala rizikuje ulažući u BiH. Što je koeficijent veći, to je i kamatna stopa viša - navodi on.
Osim toga, ističe da je za BiH veliki problem što ne postoje alternativni izvori finansiranja poput fondova ili berzi, a osim toga, ističe da u BiH nije iskorišteno vrijeme da se osnuju domaće banke, posebno one koje bi kreditirale izvozne firme.
Na sve ovo, kako ističe, treba dodati i činjenicu da su depoziti i građana i privrede mali, pa banke novac ne mogu nabaviti na domaćem tržištu, koji bi onda mogao donijeti niže stope.
Međutim, Ljuboja upozorava da su ove visoke kamatne stope bile u periodu kad su kamatne stope u Evropi bile niske.
S obzirom na to da se u Evropi i Americi očekuje rast kamatnih stopa, to znači da će i kamate u BiH i dalje rasti.
Razlozi za "paprene" kredite u BiH:
- visok rizik zemlje
- nerazvijeno finansijsko tržište
- nepostojanje domaćih banaka
- nizak nivo depozita na domaćem tržištu
Kamate na kredite u evrozoni (2012 - 2014)
4,9 - 6% potrošački
2,5 - 3,5% stambeni
Kamate na kredite u Njemačkoj (2012 - 2014)
Oko 5% potrošački
2,13 - 3,46 odsto stambeni
Kamate na kredite u Austriji (2012 - 2014)
Oko 4,5% potrošački
2 - 2,5% stambeni
Kamate na kredite u Sloveniji (2012 - 2014)
7 - 7,5% potrošački
2,5 - 3,5% stambeni
Kamate na kredite u BiH (2012 - 2014)
7 - 9% potrošački
6 - 7% stambeni
Top priče
22.04.2024. | Energija, Industrija, Saobraćaj
Ministar energetike i rudarstva Republike Srpske Petar Đokić razgovarao je danas u Banjaluci sa zamjenikom generalnog direktora kompanije Zarubežnjeft (Zarubezhneft) Igorom Šćelkunovim. Na sastanku je razgovarano o poslovanju kompanije Zarubežnjeft u Republici Srpskoj, mogućnostima daljeg investiranja, te je izražen interes za unapređenje saradnje. Šćelkunov je istakao da je ova ruska kompanija zainteresovana da nastavi investiranje u
23.04.2024. | Agro, Turizam, sport, kultura
Italijanski restoran nudi besplatnu bocu vina gostima koji se odreknu mobilnih telefona tokom jela
23.04.2024. | Agro, Turizam, sport, kultura
22.04.2024. | Industrija, Saobraćaj
Dan grada Laktaša u znaku velike investicije - Mahle sutra otvara novu tvornicu
22.04.2024. | Industrija, Saobraćaj
23.04.2024. | IT, Telekomunikacije
Kako standardi omogućavaju odgovornu globalnu primjenu vještačke inteligencije?
23.04.2024. | IT, Telekomunikacije
eKapija+
23.04.2024. | Građevina
Predvodnici dekarbonizacije cementne industrije - Lafarge Srbija na putu karbonske neutralnosti
23.04.2024. | Građevina
22.04.2024. | Energija, Industrija, Građevina
Sabiana Energy Smart - Inovativna rješenja za svjež vazduh u domu
22.04.2024. | Energija, Industrija, Građevina
22.04.2024. | Turizam, sport, kultura
Sarajevo Tourism Summit - 24. i 25. aprila
22.04.2024. | Turizam, sport, kultura
22.04.2024. | Građevina
Počela izgradnja velikog gradskog parka u Srebreniku
22.04.2024. | Građevina
20.04.2024. | Vijesti
Prijave za program "Tražim poslodavca 2024" od 13. do 15. maja
20.04.2024. | Vijesti
Poslovne šanse
23.04.2024. | Finansije, IT, Telekomunikacije
Porezna uprava FBiH želi uvesti digitalni potpis, raspisan međunarodni tender od skoro 840.000 KM
22.04.2024. | Energija, Industrija, Finansije
Raspisan tender za remont agregata u HE Jajce I - Procijenjena vrijednost gotovo 600.000 KM
22.04.2024.. | Energija, Industrija, Finansije
20.04.2024. | Energija, Građevina
Novi tender Sarajevogasa: 450.000 KM za građevinske radove na gasnom sistemu
20.04.2024. | Energija, Građevina
19.04.2024. | Građevina, Finansije, Turizam, sport, kultura
Tender za nastavak radova na kulturno-sportskom domu u mjestu Jare - 240.000 KM za četvrtu fazu izgradnje
19.04.2024. | Građevina, Finansije, Turizam, sport, kultura
19.04.2024. | Građevina, Saobraćaj
Banjaluka sa milion maraka obnavlja dio Ulice Kralja Aleksandra Karađorđevića
19.04.2024. | Građevina, Saobraćaj
18.04.2024. | Građevina
Uskoro tender za rekonstrukciju zgrade Soda So u Tuzli, radovi će koštati više od 10 mil KM
18.04.2024. | Građevina