Vila Corn u naselju Crni Vrh čeka na obnovu - Jedan od prijedloga otvaranje muzeja arhitekture moderne

Jedinstveno stambeno naselje Crni Vrh nalazi se u centru Sarajeva i jedino je izgrađeno u duhu moderne, a proteže se ulicama Kalemova, Kranjčevićeva, Tešanjska i Halida Nazečića. Radi se o kompleksu sa 14 porodičnih kuća i dvije zgrade, ali i jedinom planski građenom naselju iz perioda između dva svjetska rata u Sarajevu. Upravo zbog toga Komisija za zaštitu nacionalnih spomenika BiH proglasila je cijelo stambeno naselje ambijentalnom cjelinom i zaštićenim spomenikom.

Prema riječima Davora Perinovića, koji je vlasnik vile Perinović u Kalemovoj ulici, u svijetu imaju još samo dvije ambijentalne cjeline građene u duhu moderne u Štutgartu i Tel Avivu, zbog čega je posebno važan Crni Vrh.

Međutim, kako dodaje, jedna od najvrednijih kuća u ulici Kalemova, vila Corn, već šest godina izložena je devastaciji neprimjerenoj spomeniku ove kategorije.

- Vila Corn propada od 2012. godine, kada je Općina Centar izdala rješenje o rušenju, iako se radi o spomeniku prve kategorije. Rušenje je tada spriječeno, ali vila je uništena i otad propada. Dok su u svijetu ovakve cjeline prava kulturna atrakcija, kod nas se ništa ne cijeni. Prošle godine dolazile su razne delegacije arhitekata iz svijeta da obiđu ovaj jedinstveni kompleks. Zbog toga mislimo da bi vilu Corn trebalo što prije sanirati i vratiti u prvobitno stanje, te u toj vili otvoriti muzej arhitekture u duhu moderne, što bi unaprijedilo turističku ponudu grada, ali i podiglo ugled Općine Centar u svijetu - kazao je Perinović.

Ambijentalna vrijednost

Iz Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika ističu da ideju o muzeju treba podržati, pogotovo što Crni Vrh predstavlja cjelinu koja ima veliku dokumentarnu i ambijentalnu vrijednost i radi se o izložbenom paviljonu moderne arhitekture tog vremena na otvorenom.

- Vilu Corn moguće je adaptirati u muzej arhitekture moderne, i to nije proturječno s mjerama zaštite, u sklopu prezentacije cjeline, s tim da je prethodno potrebno izraditi cjelovit program upravljanja naslijeđem u sklopu zaštićenog područja, s definiranim nosiocima realizacije programa, i etapni program provedbe plana s finansijskim pokazateljima - kazali su iz Komisije.

Izgradnja željezničarske kolonije na Crnom Vrhu predstavljala je najkrupniji urbanistički poduhvat u Sarajevu između dva svjetska rata. U urbanizmu su sjedinjena najbolja iskustva moderne, ali je ostvareno i tradicionalno pravo na vidik, sve u okviru zagarantiranih zelenih površina. Zna se da su u izvedbi objekata na Crnom Vrhu učestvovali Mate Bajlon, Franjo Lavrenčić, Bruno Tartalja, Stjepan Planić, projektant zgrade Medicinskog fakulteta u Sarajevu, Danilo Kocijan, Franc Novak i Dušan Smiljanić.