U 2018. godini nastaće 70.000 novih zanimanja - Za poslove budućnosti važne posebne vještine

Tokom sljedećih 25 godina ljudi neće obavljati 40% današnjih poslova, ali je od dileme hoće li nas mašine zamijeniti važnije odgovoriti na pitanje koje su nam vještine potrebne da bismo obavljali zanimanja u budućnosti.

To je zaključak predavanja "Robotika i mašinsko učenje mijenjaju poslove budućnosti" koje je za studente u Srbiji održao Jurg Štuker, zadužen za inovacije i konsultacije u švajcarskoj softverskoj agenciji Namics.

Navodeći posljednje analize Svjetskog ekonomskog foruma, Štuker je istakao da godišnje nestane 15% poslova, a da u isto vrijeme u prosjeku nastane 70.000 novih zanimanja. Zbog toga je već sad važno razmišljati o obrazovanju za buduće poslove.

- Istraživanja koja su rađena na primjeru Švajcarske, a koja se lako mogu primeniti i na drugim tržištima pokazuju da je 56,3 odsto ljudi starosti od 25 do 39 godina promijenilo posao u najmanje posljednje tri godine, čime se može zaključiti da je tradicionalna potreba za stalnim zaposlenjem na jednom radnom mjestu zamjenjena potrebom za konstantnim učenjem. Ipak, u mnogo poslova koje ćemo obavljati u budućnosti danas ne postoje. Uprkos tome 78,6% svjetske populacije mlađe od 30 godina smatra da tehnologija ne uništava, već da kreira mogućnosti za zaposlenje, ali je pitanje jesu li stariji ljudi malo više skeptični kada su u pitanju radne pozicije - istakao je Štuker koji smatra da svako ko danas traži posao treba što ranije da učvrsti svoje vještine.

Savremeno radno okruženje Jurg Štuker opisuje kao makar dijelom digitalizovano i često sa fleksibilnim radnim vremenom i zadacima.

Takođe, on navodi da će u budućnosti biti sve uobičajenije da ljudi obavljaju više poslova odjednom što će uticati na razvoj takozvane "gig ekonomije" koja podrazumjeva da će ljudi sve češće zarađivati kao frilenseri, ali i trgujući putem platformi kao što su Kupujem-prodajem, Uber, AirBnb ili etsy.

- Da bi se snašao u takvom radnom okruženju, čovjek će morati dodatno da razvije one sposobnosti koje ga čine različitim od mašina. Tu se prije svega misli na mogućnost čovjeka da u mnoštvu informacija razlikuje lažne i istinite, što se naziva filtriranjem informacija i sistematskim razmišljanjem. Takođe, svako će morati da radi na razvoju socijalne inteligencije kako bi mogao što efikasnije da radi u timu - objasnio je Štuker.

Iako je pitanje da li nove tehnologije negativno ili pozitivno utiču na poslove postalo sve češća tema za diskusiju između onih koji danas traže posao i njihovih roditelja, baba i deda, Jurg Štuker smatra da su mladi, ipak, sa pravom optimistični.

- Trenutna tehnološka revolucija ne bi trebalo da postane borba između ljudi i kompjuterskih algoritama, već prilika da čovjek spozna svoj potpuni potencijal. Algoritmi su, na primjer u prednosti kad govorimo o prepoznavanju slika i tu mogu biti prepoznati i kao pomoć i kao pretnja. Ljudi sa 97,5 odsto uspjeha prepoznaju isti lik na dvije različite fotografije, dok algoritam tačno povezuje 99,7 odsto slika, a kada ga treniramo on to čini i sa 100% uspješnosti. To je možda loša vijest za ljude koji rade sigurnosne promjene na aerodromima, ali je definitivno dobra za ranu dijagnostiku i tretman medicinskih oboljenja koja se pokazuju na rentgenu - zaključio je Štuker.