Izvor: eKapija | Petak, 19.01.2018.| 10:26
Izdvojite članak Odštampajte vijest

RETROSPEKTIVA 2017 - Investicije u oblasti KOMUNALNE INFRASTRUKTURE I ENERGETIKE koje su izazvale najveće interesovanje korisnika eKapije

(Foto: PhotographyByMK/shutterstock.com)
Investicioni tim eKapije uradio je analizu i formirao rang listu investicija i investicionih ideja koje su izazvale najveće interesovanje, odnosno čitanost naših korisnika u 2017. godini. Rezultati su veoma interesantni, neki očekivani, mada ima i dosta iznenađenja, tako da smo upravo zbog toga odlučili da ove informacije podijelimo sa vama.

Predstavljamo vam najzanimljivije projekte u sektoru KOMUNALNA INFRASTRUKTURA I ENERGETIKA.

Godina za nama bila je ona u kojoj je BiH dobila svoju prvu vjetroelektranu, prvu od nekoliko najavljivanih. Ruža vjetrova oko Tomislavgrada proizvešće prve kilovate struje na proljeće, kada je predviđeno da bude puštena u rad. Da li će prva realizovana investicija ovog tipa u BiH biti podstrek i za ulaganje u ostale vjetroelektrane najavljene u Hercegovini, ostaje da se vidi. Do tada će BiH svoju energetsku snagu bazirati na hidropotencijalu, dok se velika ulaganja očekuju i u termoelektrane.

Elektroprivreda RS je objavila da će u 2018. godini ulaganja iznostiti 500 mil KM, od čega više od polovine ide za nove objekte.

Strateški ciljevi za Elektroprivredu BiH do 2020. biće početak izgradnje pet kapitalnih projekata od kojih su prioritet Blok 7 TE Tuzla, VE Podveležje i male hidroelektrane na Neretvici. Početak izgradnje hidroelektrana Janjići i Una–Kostela planiran je za kraj 2020. Plan ulaganja u kapitalne projekte, koji je usvojen u decembru, iznosi 1,37 mlrd KM.

Dobra vijest je i ta što su rudnici u FBiH smanjili velike gubitke i da ih očekuje pozitivno poslovanje u ovoj godini.

Našu listu najčitanijih investicija iz oblasti energetike otvara na prvom mjestu priča o gradnji reverzibilne hidroelektrane (RHE) i vjetroelekrane (VE) na granici između Tomislavgrada i Livna. To bi bila najveća hidroelektrana te vrste u Jugoistočnoj Evropi, a istražne radove oko Buškog jezera finansiraju kompanije Enprode iz Istanbula i IMRES Smart Greenergy iz Livna.

RHE i VE zajedno bi vrijedile 1,675 mlrd EUR, a ovako velika investicija finansirala bi se kreditima i novcem iz fondova EU. U decembru su krenuli pripremni radovi, a plan je da se VE priključi na mrežu krajem 2018. Što se tiče RHE, projektovanje bi trajalo od 2 do 3 godine, a isto toliko vremena je potrebno za izgradnju.

Grad Banjaluka je u rekordnom roku dobio novu, ekološku toplanu, i ta se investicija našla na drugoj poziciji. Lokalna uprava je od EBRD-a dobila kredit od 16,5 mil KM, a toplana je već puštena u rad, tj. njeni kotlovi se puštaju sukcesivno. Kako je krajem decembra rekao prvi čovjek Banjaluke, Igor Radojičić, potpuno puštanje u rad očekuje se krajem januara.

(Foto: Petr Louzensky/shutterstock.com)
Trećeplasirana investicija je TE Gacko 2, za čiju gradnju je prije mjesec dana potpisan Opšti ugovor sa predstavnicima China Machinery Engineering Corporation i Emerging Markets Power Fund.

Tokom 2018. očekuje se potpisivanje ugovora o osnivanju zajedničkog preduzeća između RS i NR Kine, a termoelektrana u Gacku imala bi snagu 350 MW i njena gradnja bi koštala milijardu maraka.

Još jedna termoelektrana, ovaj put u Banovićima, našla se na četvrtom mjestu. Dugo traje priča o gradnji ovog objekta, a posljednja vijest je ta da RMU Banovići, koji će graditi ovu TE, mora u dokumentaciji navesti klauzule da će primijeniti standardne i parametre EU prilikom gradnje. Nakon što se to dopuni, ponovo će tražiti zahtjev za prethodnu građevinsku dozvolu. Sve ovo, kako je rekao menadžment rudnika, neće usporiti ovu veliku investiciju.

Podjednako duga je i saga o gradnji HE Vranduk u Zenici, koja je petoplasirana na našoj listi, Končar je prihvatio da nastavi radove na ovom projektu, uz uslov da bude na čelu konzorcijuma, a partneri će biti domaće firme. To je uslijedilo nakon što je Strabag napustio ovaj posao.

Investicija je, inače, vrijedna 142,9 mil KM, a u toku su pripremni radovi na terenu. Ova zenička hidroelektrana godišnje bi proizvodila 102 GWh struje.

Dolazimo i do prve vjetroelektrane puštene u rad u BiH - VE Mesihovina, koja je zauzela šestu poziciju. Montirana je početkom decembra i ima 22 vjetroagregata ukupno instalirane snage 50,6 MW i godišnje proizvodnje oko 165 GWh.

Ulaganje je iznosilo 81 mil EUR, a investitor je Elektroprivreda HZ HB.

Samit 16+1 zemalja Centralne i Istočne Evrope i NR Kine u Budimpešti krajem novembra iskorišćen je da BiH potpiše Memorandum o saradnji na realizaciji projekta Rudnik i Termoelektrana (RiTE) Kamengrad. Vrijednost investicije koja bi privredno ojačala Sanski Most iznosi milijardu maraka, a u nju ulažu China Energy Group i posuški Lager. Na našoj listi čitanosti našla se na sedmom mjestu.

Sa termo i elektro-energetskih objekata stižemo i do investicija u gasovode, a na osmoj poziciji dospjela je rusko-srpska saradnja na novoj investiciji. Kompanija Gas-Res iz Banjaluke i ruski Gazprom SPG Tehnologije planiraju osnivanje zajedničkog preduzeća, a u fabrici u Zvorniku će se graditi fabrika za utečnjavanje prirodnog gasa i odatle će se tečni prirodni gas (TPG) isporučivati na unutrašnje i vanjsko tržište.

(Foto: nostal6ie/shutterstock.com)
Gradnja fabrike bi koštala 70 mil EUR, a uskoro kreće rad na studiji izvodljivosti.

Intenzivna je gradnja i HE Dabar, koja se našla na devetom mjestu čitanosti. Tamo se radi na nekoliko tunela, a aktuelne investicije su vrijedne i više od stotinu miliona maraka. Na ljeto je stigla ponuda kineske kompanije China International Water & Electric Corporation (CWE) da finansira 85% gradnje ove hidroelektrane, koja je ukupno procijenjena na 352 mil KM.

Sredinu naše liste, na desetoj poziciji, drži TE Tuzla i njen blok 7, za čije pripremne radove je nedavno objavljen tender vrijedan 18 mil KM.

Na samitu u Budimpešti je potpisan Ugovor o kreditu između Elektroprivrede BiH i kineske Exim banke o izgradnji ovog bloka snage 450 MW. Vrijednost ugovora o izgradnji Bloka 7 je 722 mil EUR. Exim banka kreditiraće izgradnju sa 613 mil EUR, uz ranije dogovorene uslove koji podrazumijevaju trajanje kredita 20 godina, uz 5 godina grejs perioda.

Trnovo će dobiti hidroelektranu Bogatići Nova vrijednu 18 mil KM, a ta se investicija našla na jedanaestom mjestu. Izgradnju je u septembru počela bijeljinska firma Terex inženjering.

Kvalitetno snabdijevanje strujom imaće i regija oko Mrkonjić Grada nakon puštanja u rad HE Bočac 2 na Vrbasu, koje je predviđeno u avgustu, a prema interesovanju naših čitalaca ova investicija se našla na dvanaestoj poziciji.

Ulaganje u ovu hidroelektranu je vrijedno čak 40 mil KM.

Trinaestoplasirana je vjetroelektrana Podveležje kod Mostara, koja je strateški cilj Elektroprivrede BiH do 2020. Prije godinu dana su potpisani ugovori sa nekoliko firmi o pripremnim radovima. Inače, cjelokupna investicija je vrijedna 162 mil KM.

Kinezi mjerkaju još projekata u oblasti termoelektrana, te su spremni učestvovati u ulaganju za TE Kongora i TE Bugojno, koje su zajedno procijenjene na 2,6 mlrd KM. Tu vijest je potvrdio direktor FIPA-e Gordan Milinić, i ona se našla na četrnaestom mjestu naše liste.

Vjetroelektrana kod Berkovića, prva u RS, je na petnaestoj poziciji, a gradnju pomaže kfW sa 60 mil EUR.

Blizu Berkovića, kod Ljubinja, austrijanci su spremni dati 72 mil EUR za solarnu energiju i nalaze se na šesnaestoj poziciji, dok je na sedamnaestom mjestu prati još jedna mostarska vjetroelekrana - Pločno.

Listu od 20 mjesta završavaju mini hidroeletrkana u Kaknju, TE Ugljevik 3 i nevesinjska vjetroelektrana Grebak.

Pogledajte kompletnu rang listu investicija u kategoriji KOMUNALNA INFRASTRUKTURA I ENERGETIKA i uporedite koliko se ona slaže sa nekim vašim razmišljanjima, ocjenama i procjenama.

I još nešto, da li ste vidjeli koji projekti su izazvali vašu pažnju u kategoriji INDUSTRIJA, POLJOPRIVREDA I PREHRAMBENA INDUSTRIJA i NEKRETNINE?


Firme:
eKapija.com Beograd
Imres Smart Greenergy d.o.o. Livno
Vlada Hercegbosanske županije Livno
Elektroprivreda BiH d.d. Sarajevo
Grad Banja Luka
IEE d.o.o. Banja Luka
CMEC Beijing
Vlada RS Banja Luka
Ministarstvo industrije, energetike i rudarstva Banja Luka
RERS Trebinje
RMU Banovići
Federalno ministarstvo prostornog uređenja Sarajevo
KONČAR - ELECTRICAL INDUSTRY Inc. Zagreb
STRABAG AG Stuttgart
Siemens AG Munich
STRABAG d.o.o. Sarajevo
ABB d.o.o. Zagreb
JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar
Lager d.o.o. Posušje
FIPA Agencija za unapređenje stranih investicija u BiH Sarajevo
Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH
GAS - RES d.o.o. Banja Luka
Gazprom Export Moskva
CWE Hong Kong
HE Dabar d.o.o. Trebinje
JP Elektroprivreda BiH d.d. Sarajevo, Podružnica Termoelektrana Tuzla u Tuzli
The Export-Import Bank of China
Elektrodistribucija a.d. Pale
TEREX-INŽENJERING d.о.о. Bijeljina
Eko Teh Sarajevo
FINING d.o.o. Gračanica
MONTAVAR metalna nova Banja Luka
ES Energo systems d.o.o. Beograd
Grad Mostar
H.P. INVESTING Mostar
AMITEA d.o.o. Mostar
IZGRADNJA - TOJAGA d.o.o. Mostar
Ministarstvo finansija/financija i trezora BiH
KfW Entwicklungsbank - Office Sarajevo
Grad Zenica
Opština Ljubinje
COMSAR ENERGY REPUBLIKA SRPSKA d.o.o. Banja Luka
Opština Nevesinje
Tagovi:
Eko toplane Banjaluka
Energy 3 Mostar
VE Grebak Mostar
eKapija retrospektiva
eKapija retrospektiva 2017
retrospektiva energetika
retrospektiva energetika 2017
retrospektiva investicija u energetiku 2017
investicije u energetiku 2017
reverzibilna hidroelektrana
RHE
RHE Buško jezero
najveća reverzibilna hidroelektrana
Buško jezero
vjetroelektrana Tomislavgrad
vjetroelektrane kod Tomislavgrada
eko toplana Banjaluka
Igor Radojičić
nova toplana u Banjaluci
ekološka toplana u Banjaluci
TE Gacko 2
termoelektrana Gacko 2
TE Banovići
termoelektrana u Banovićima
HE Vranduk
gradnja HE Vranduk
hidroelektrana Vranduk
VE Mesihovina
Mesihovina
prva vjetroelektrana u BIH
Rudnik i Termoelektrana Kamengrad
Kamengrad
rudnik Kamengrad
termoelektrana Kamengrad
fabrika za utečnjavanje prirodnog gasa Zvornik
TPG gas
HE Dabar
hidroelektrana Dabar
TE Tuzla
blok 7 TE Tuzla
hidroelektrana Bočac 2
HE Bočac 2
vjetroelektrana Podveležje
VE Podveležje
TE Kongora
TE Bugojno
Gordan Milinić
termoelektrana Bugojno
termoelektrana Kongora
solarna elektrana LJubinje
vjetroelekrana Pločno
VE Pločno
Podijelite:
Unos komentara je omogućen samo ulogovanim korisnicima.