Izvor: eKapija | Utorak, 28.11.2017.| 13:08
Izdvojite članak Odštampajte vijest

Deponije mogu stvarati dodatnu vrijednost - U šest regionalnih centara upravljanja otpadom u FBiH predviđena proizvodnja alternativnog goriva

(Foto: franz12/shutterstock.com)
Budućnost je u otpadu - time se vode u sarajevskoj firmi Enova koja posljednjih godina implementira projekte upravljanja otpadom širom BiH. Na ovogodišnjem sajmu RENEXPO u Sarajevu Mahir Hadžiabdić, direktor odjeljenja za razvoj u Enovi, govorio je zašto će se ova oblast zaštite životne sredine tek razvijati i koji se benefiti mogu očekivati od investicija u sisteme upravljanja otpadom i dobijanja alternativnog goriva iz otpada.

- Posljednje tri do četiri godine uradili amo 40 projekata koji se tiču sanacija deponija komunalnog otpada i prilagođavanja regionalnom konceptu odlaganja. U pitanju su projekti reciklaže na lokalnom nviou. Sada smo u fazi izrade studija izvodljivosti za šest većih centara za upravljanje otpadom u FBiH - kaže na početku razgovora za eKapiju Hadžiabdić.

Šest regionalnih postrojenja za upravljanje otpadom u FBiH radilo bi po principu mehaničko-biološke obrade otpada (tzv. MBO postrojenja). U njih bi stizao recikliran otpad sa lokalnog nivoa i dalje, njegovom preradom, pravilo gorivo.

- Konzumenti tog goriva dobijenog iz otpada su cementare, kao što je npr. Fabrika cementa Lukavac, koja posljednjih godina uvozi RDF gorivo iz EU. Naš cilj je da smanjimo uvoz i da se takvo gorivo proizvodi upravo u BiH. Time smanjujemo emisiju loših gasova, jer koristimo alternatvno gorivo koje je energetski čak bolje od korišćenja uglja. Benefiti su veliki, kako ekonomski tako i ekološki. Sve ovo je i interes cementara, jer ne bi morali uvoziti RDF gorivo.

Koncept upravljanja komunalnim otpadom na šest regionalnih postrojenja je dio usvojene Strategije aproksimacije u oblasti zaštite životne sredine, na bazi direktiva EU, a koju je ove godine usvojilo Vijeće ministara BiH.

- U prvoj fazi studije koju radimo zadatak je bio da se definišu lokacije budućih postrojenja, uzimajući u obzir broj stanovnika, količinu otpada i udaljenost pojedinih lokalnih zajednica prema tim mjestima, a sve u cilju pronalaska najoptimalnijih rješenja. Tako smo zaključili da bi taj decentralizovani sistem bilo najbolje razviti u gradovima poput Sarajeva, Zenice, Bihaća, Tuzle, Mostara i Livna, gdje već postoje regionalne deponije, ali koje do sada nisu imale sve elemente u procesu upravljanja otpadom.

Mehmed Cero, pomoćnik ministrice okoliša i turizma FBiH, rekao je u izjavi za eKapiju da je u prethodnom federalnom planu o upravljanju otpadom, koji prestaje da važi ove godine, bilo predviđeno oko 15 regionalnih deponija, da bi se sada taj broj sveo na pet ili šest. Sa statusa regionalne deponije cilj je razviti ih u regionalne centre upravljanja i obrade otpada.

- Najviše se prikuplja otpada u Zenici, Kaknju i Sarajevu, a cementare vape za RDF gorivom. Zato je prioritet na najbolji način zbrinuti otpad i od njega dobijati gorivo. U cijelom ovom lancu važni su i operatori, koji bi adekvatno prikupljali i reciklirali otpad. Mi u FBiH imamo po dva operatora za elektronski i ambalažni otpad - objašnjava Cero.

(Foto: Branislav Cerven/shutterstock.com)
Cero ističe da je cilj u FBiH da se 35% otpada stavi u reciklažu. Kaže da je posao oko zbrinjavanja i kasnijeg recikliranja otpada u interesu i komunalnih preduzeća i operatora, jer se može razviti dobar biznis, a uz to obezbijediti i ekološke benefite.

Korak po korak

Proizvodnja alternativnog goriva iz otpada je dio integralnog sistema upravljanja otpadom. Kako nam objašnjava Hadžiabdić, sistem može biti organizovan tako da se reciklaža otpada vrši već u domovima građana, zatim ga komunalna preduzeća prikupljaju i odvoze na preradu. Obično se otpad kompaktira kako bi se odložile što veće količine. Kasnije ide prerada i nastaje gorivo.

- Za sada takvo gorivo ide samo u cementare. Mi moramo tehnologije prilagoditi da se obezbijedi njegovo suspaljivanje, da nema nema negativnih emisija u zrak.

Hadžiabdić pojašnjava da se u samom Sarajevu, koji bi trebao da bude pionir u ovakvim poduhvatima, javlja apsurd - na malom prostoru zatrpavaju se velike količine otpada, a Sarajevo uvozi energiju.

- A toliko je otpada koji se može iskoristiti u dobijanje energije - kaže naš sagovornik.

On kaže da je dobra polazna osnova ta što je Vijeće ministara BiH ove godine usvojilo Strategiju aproksimacije u oblasti zaštite životne sredine, jer to otvara vrata apliciranju ka fondovima EU i za ovakve projekte.

- IPA II je otvorena za sektor okoliša. Znači, ko bude imao pripremljene projekte moći će povući novac. Ovi regionalni centri za upravljanje otpadom su jako važni i oni su najskuplji. Zato mi u Enovi naredne godine želimo da apliciramo, jer je 80% granta, a 20% vlastita investicija. To je u stvari i naša obaveza.

Na kraju Hadžiabdić kaže i da je je ovakav koncept upravljanja otpadom dugo trajao i u razvijenim evropskim zemljama, evoluirao je tokom 30 godina, da bi danas takvi centri bili modeli po kojima se razvijaju ostali.

- Regionalni centri obrade otpada su definitivno nešto čemu moramo težiti na nivou države. Moramo smanjiti i količine za odlaganje, ali to znači niz projekata i primjenu tehnologija u obradi otpada. Sve je to u cilju zaštite okoliša, a uz to očekujemo i privredne benefite.

Teodora Brnjoš

Unos komentara je omogućen samo ulogovanim korisnicima.